Split: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
creación de Split y entre sus proyectos está construir una alameda con árboles de ciudades hermanas
E1 (razgovor | doprinosi)
Redak 70:
Za socijalističke Hrvatske Splitu bili pripojeni [[Solin]], [[Donje Sitno]] i [[Gornje Sitno]] .<ref name="promjene"/> Također su bila ova naselja pripojena Splitu, a poslije su izdvojena: Blaca, Kamen, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Sućurac, Kučine, Srinjine i Stobreč.<ref name="promjene"/> Splitu su bila pripojena i ova naselja: [[Grabavac]], Grljevac, [[Sveti Martin (Split)|Sveti Martin]], [[Torčići]], Amižići, Korešnica, [[Sveti Kajo]], [[Majdan (Solin)]], [[Meterize]].<ref name="promjene"/>
 
Tijekom 1980-ih, do preustroja [https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_osnovnih_hrvatskih_tema#Administrativna_podjela_Hrvatske administrativne podjele] uspostavom samostalne RH, Split je bio jedan od osam velikih gradova u [[SFRJ]] koji su imali donekle različit oblik [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]], te je jedini od velikih urbanih područja na obali organiziran u tzv. gradsku zajednicu općina (GZO) Split, a tvorile su je općine [[Kaštela]], [[Solin]] i Split. Ovakav oblik gradske administracije u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je, osim Splita, imao jedino [[Zagreb]], koji je i danas zadržao sličan oblik ustroja lokalne samouprave, primjeren velikim gradovima, dok je Split praktički ukidanjem statusa velikoga grada s GZO, praktički uskraćen za mogućnost integriranja njegovog urbanog područja u osmišljeniju i bolje upravljanu cjelinu, podjeljen na tri [[grad|grada]] sa zasebnim upravama i interesima, iako su im "[[granice]]" realno nevidljive i protežu se po sredini gradskih ulica.
 
Gradu Splitu danas pripada 8 naselja (stanje 2006), to su: [[Donje Sitno]], [[Gornje Sitno]], [[Kamen (Split)|Kamen]], [[Slatine]], Split, [[Srinjine]], [[Stobreč]] i [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]].