Žumberačka gora: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao dio literature
m dodani izvori
Redak 28:
 
=== Žumberačka gora ===
Zauzima najveću površinu. Proteže se od Gabrovice, u blizini [[Bregana|Bregane]], na sjeveroistoku, pa prati državnu granicu Hrvatske i Slovenije do rijeke Kupe. Južna granica ide od Vivodinskog pobrđa, Pribića, Krašića, Slavetićkog vinogorja do ''Rijeke'', odatle ide prema sjeveru i prati rijeku Breganu dok se ponovno ne sretne s državnom granicom.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270807.html]<br>
</ref>
=== Samoborsko gorje ===
Proteže se od Plešivice na jugu do rijeke Bregane i državne granice na sjeveru sve do Bregane(naselje). Istočna granica ide od Bregane do Okića.
 
==== [[Plešivica]] ====
Istaknuti masiv na jugu Samoborskog gorja, na istoku seže do Okića, a na jugu se spušta u Plešivičko vinogorje i u nizinu [[Pokuplje|Pokuplja]].
 
=== Gorjanci ===
Slovenski dio gore. Od rijeke Save, pa prema zapadu gotovo do [[Kočevski Rog|Kočevskog Roga]]. Na sjeveru granica je rijeka [[Krka_(Slovenija)|Krka]].<br /><br />
[[File:Gruba podjela Žumberačke gore.jpg|500px]]<br /><br />
 
=== Zaštita prirodeReljef ===
Većinom prevladavaju [[Dolomit|dolomiti]] iz [[Trijas|trijasa]] te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš ( [[Krš|krš
Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje [[flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.
]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[Paleozoik|paleozoiku]], točnije [[Perm|permu]] prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)<ref name=":0">[http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf http://www.speleo-klub-samobor.hr/clanci/Geoadrija7_1.pdf]<br>
</ref>
 
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline (drage) rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice. Cijelo područje je <nowiki>''premreženo''</nowiki> potocima, ima ih više od 300, a izvora ima još i više.
===== [[Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]] =====
Na većem dijelu Žumberačke gore nalazi se park prirode.
 
Najviši vrhovi gore nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najizoliraniji dio gore. Kao posljedica krškog, dolomitnog reljefa, otkrivene su mnoge jame i špilje, od kojih su najveće:
===== Značajni krajobraz Slapnica =====
* Grgosova špilja (u mjestu [[Otruševec|Otruševcu]] u Samoborskom gorju), duljine više od 2000 metara.
Duboka potočna dolina Slapnice. Među mnogim slapovima ističe se Vranjački slap. Dom je mnogim životinjskim i biljnim vrstama, te gotovo netaknutim šumama.
 
* Špilja Provala, duljine od 1862 metra
===== Spomenik prirode Grgosova Špilja =====
U Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatsvu kalcitnih ukrasa. Otkrivena je slučajno sedamdesetih godina 20. stoljeća.
 
* Špilja Bedara, duljine od 1593 metra i dubine od 133 metra.<ref name=":0" />
===== [[Japetić|Specijalni šumski rezervat Japetić]] =====
Posebnost ove gore su visoravni, na kojima je koncentrirana naseljenost. Najbolji primjeri su [[Sošice|Sošičko polje]], kao i [[Mrzlo Polje Žumberačko|Mrzlo Polje]], koje je pravi primjer polja u kršu.
[[Japetić]] je zaštićen kao specijalni šumski rezervat zbog stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka u svom vršnom dijelu.
 
Od vodenih tokova su najbitniji rijeka [[Kupčina]] koja izvire u zapadnom dijelu gore, i na kojoj se nalazi poznati Sopotski slap visine od preko 40 metara. Tu su još i Bregana, Gradna te Slapnica s svojim slapovima, Vranjačkim slapom (sa [[Sedrena barijera|sedrenom barijerom]]) te Brisalom.
===== [[Okić (Plešivica)|Značajni krajobraz Okić]] =====
[[Okić_(Plešivica)|Okić]] je ruševina starog grada iz srednjeg vijeka.. Smještena je se na brdu visine 100 metara ali se vrh nalazi na 495 m nadmorske visine, na krajnjem istoku Plešivice. Padine brijega su vrlo strme i obrasle su šumom zbog čega je ovaj krajobraz i botanički vrijedan.
 
===== Park-šuma Tepec i Stražnik =====
Park-šuma iznad Samobora. krajnji zapadni dio Samoborskog gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.
 
===== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća =====
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke [[relikt|relikti]].
 
== Geološke osobine ==
Većinom prevladavaju [[Dolomit|dolomiti]] iz [[Trijas|trijasa]] te naslage iz [[Kreda|krede]], zbog čega je ovo kršno područje, tzv. Zeleni krš ( [[Krš|krš
]] prekriven vegetacijom), dok su najstarije stijene nastale još u [[Paleozoik|paleozoiku]], točnije [[Perm|permu]] prije 250 milijuna godina. Krški reljef pogoduje nastanku brojnih krških oblika (ponikve, špilje, jame...)
 
=== Reljef ===
U reljefu se posebno ističu duboko usječene doline rijeka i potoka: [[Kupčina|Kupčine]], Bregane, Gradne i Slapnice.
 
Najviši vrhovi nalaze se na sjeveroistočnom hrbtu koji je ujedno i najslabije naseljen dio gore.
 
<br />
== Flora i fauna ==
 
== <br />Flora i fauna ==
=== Flora ===
Flora je jedno od najvećih bogatstava ovog gorja. Žumberačka gora je dom za više od 1000 biljnih vrsti od kojih je 14 vrsta globalno ugroženo, a još 90 ih se nalazi na listi ugroženih biljaka Hrvatske.<br />Šume prekrivaju većinu površine ove gore. Mogu se naći šume brežuljkastog pojasa, šume gorskog pojasa, pa i šume pretplaninskog pojasa na glavnom hrbatu na predijelima višim od 950 metara, na slovenskoj strani, u blizini Svete Gere, nalazi se prašuma. Najviše je [[bukove]] šume koja se nalazi u [[Šume gorskog pojasa Hrvatske|gorskom pojasu]]. Na većim površinama mogu se naći i [[Hrast kitnjak|hrast kitnjak]] i [[obični grab]] brežuljkastom pojasu), te [[hrast medunac]] i crni grab (na strmijim južnim padinama). <br />U ovim šumama mogu pronaći ugrožene vrste [[Hrvatska perunika|Hrvatska perunika (''Iris Croatica'')]] i [[Daphne blagayana|Blagajev likovac (''Daphne blagayana'') ]]<br />
Travnjaci i močvare su također dom mnogim bilnjim vrstama među kojima se moraju izdvojiti [[Runolist|runolist (Leontopodium alpinum)]], uskolisna suhoperka (Eriophorum angustifolium) i čaškasta baluška (''Tofieldia calyculata''), prosasti šaš (''Carex panicea'') i mirisavi dvolist (''Platanthera bifolia'') te izduženi šaš (''Carex elongata'').<br />
Žumberačka gora je također dom i mnogim [[lišajevima]] i [[gljive|gljivama]] od kojih su neke kao globalno ugrožene kao npr. sivosmeđa puževica (''Hygrophorus camarophyllus''), ali i čitav niz drugih gljiva. <br />Šume Žumberka su poznate po [[Vrganj|vrganjima]] i ostalim jestivim gljivama, ali i po otrovnim gljivama među kojima je najpoznatija, ali i najotrovnija, [[zelena pupavka]] .<br /><br />
Line 102 ⟶ 85:
Slika:Vipera_ammodytes_070901_1.jpg|<center>poskok
Slika:Kreuzenzian-Ameisen-Bläuling_Maculinea_rebelli_Grüner_Ups_Ehrwald-003.jpg|<center>veliki gorski plavac
</gallery><br /><br />
 
== Zaštita prirode<ref>[http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html http://www.dzzp.hr/zasticena-podrucja/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj/zasticena-podrucja-u-hrvatskoj-nacionalne-kategorije-1137.html]<br>
</ref> ==
Žumberačka gora je je područje koje je zbog svoje [[flore]], [[Fauna (životinje)|faune]], ali i kulturnih lokaliteta pod zaštitom na većini svoje površine.
 
===== [[Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje]] =====
Na većem dijelu Žumberačke gore nalazi se park prirode.
 
===== Značajni krajobraz Slapnica =====
Duboka potočna dolina Slapnice. Među mnogim slapovima ističe se Vranjački slap. Dom je mnogim životinjskim i biljnim vrstama, te gotovo netaknutim šumama.
 
===== Spomenik prirode Grgosova Špilja =====
U Otruševcu, naselju u blizini Bregane. Jedna od najduljih špilja u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajna po bogatsvu kalcitnih ukrasa. Otkrivena je slučajno sedamdesetih godina 20. stoljeća.
 
===== [[Japetić|Specijalni šumski rezervat Japetić]] =====
[[Japetić]] je zaštićen kao specijalni šumski rezervat zbog stoljetnih bukovih šuma i gorskih travnjaka u svom vršnom dijelu.
 
===== [[Okić (Plešivica)|Značajni krajobraz Okić]] =====
[[Okić_(Plešivica)|Okić]] je ruševina starog grada iz srednjeg vijeka.. Smještena je se na brdu visine 100 metara ali se vrh nalazi na 495 m nadmorske visine, na krajnjem istoku Plešivice. Padine brijega su vrlo strme i obrasle su šumom zbog čega je ovaj krajobraz i botanički vrijedan.
 
===== Park-šuma Tepec i Stražnik =====
Park-šuma iznad Samobora. krajnji zapadni dio Samoborskog gorja na izlazu rijeke Gradne u savsku nizinu.
 
===== Posebni botanički rezervat kod Smerovišća =====
Zapadno od Samobora na brežuljku iznad korita Lipovečke Gradne. Dom mnogim biljkama od kojih su neke [[relikt|relikti]].<br /><br />
 
== Galerija ==
<gallery>
Line 127 ⟶ 136:
* Sergej Forenbacher 1995: ''Žumberak, kalendar flore Žumberačke gore''. Školska knjiga, Zagreb, 653 str. ISBN 953-0-60533-1
* Ivanka Borovac 2001: Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb
 
=== ReljefIzvori ===
<references />