Hibridni automobil: razlika između inačica

S obzirom na vezu mehaničkog i električnog dijela hibridni pogonski sustavi se mogu podijeliti u tri skupine: serijski, paralelni i serijsko-paralelni hibridi.

 

[[File:Honda Insight 2008 008.JPG|thumb|240x240px|Honda Insight, paralelni hibrid]]

 

Kod paralelnog hibrida postoji mogućnost pogona vozila motorom s unutarnjim izgaranjem i elektromotora istovremeno. Također postoji mogućnost pogona samo motorom s unutarnijm izgaranjem ili čistog električnog pogona. Najčešće su kod takvih hibrida motori i mjenjač brzina povezani automatskim [[Spojka|spojkama]]. Treba ipak imati na umu da su vozne mogućnosti vrlo ograničene kapacitetom [[Baterija|baterije]]. Prvi paralelni hibrid koji je ušao u masovnu proizvodnju je [[Honda Insight|Honda Insight.]]

[[File:Hibrid Toyota Prius 61 MIA 12 2008 with logo.jpg|thumb|240x240px|Toyota Prius, serijsko-paralelni hibrid]]

 

Kod serijsko-paralelnih hibrida raspodjela snage na pogonske kotača dijeli se između električnog motora i motora s unutarnjim izgaranjem pomoću posebnog [[diferencijal|diferencijala]]. Omjer razdiobe snage može biti od 0-100% u korist ili elektromotora ili motora s unutarnjim izgaranjem. Motor s unutarnjim izgaranjem se također može koristiti i za punjenje baterija. Na otvorenoj cesti primarni motor je motor s unutarnjim izgaranjem, dok elektromotor služi kao dodatna snaga (npr. kod pretjecanja). [[Toyota Prius]], najprodavaniji svjetski hibrid (do 2013.), je serijsko-paralelni hibrid.

 

Kod serijskog hibrida pogonske kotača uvijek pogoni elektromotor, bez ikakve mehaničke veze s motorom s unutarnjim izgaranjem. Kako bi se povećao domet serijskog hibrida, motor s unutarnjim izgaranjem se uključuje po potrebi i preko [[Generator|generatora]] proizvodi električnu energiju kojom puni baterije. Na taj način motoru s unutarnjim izgaranjem je omogućen rad u optimalnom radnom području s najmanjom potrošnjom goriva. Poboljšanje energetske učinkovitosti postiže se i time što se iskorištava energija kočenja, tako što elektromotor postaje generatorom kojega tjeraju kotači. Učinkovitost takvog pogona je ipak dijelom smanjena zbog gubitaka u pretvaranju mehaničke energije u električnu, te naknadnog pretvaranja električne energije iz baterija ponovno u mehaničku. Chevrolet Volt (2010.) je primjer serijskog hibrida.

 

[[File:Chevrolet Volt charging WAS 2011 833.jpg|thumb|240x240px|Chevrolet Volt, serijski plug-in hibrid]]

 

Plug-in hibrid, kao vrsta hibridnog vozila, može biti izveden i sa serijskim i sa paralelnim pogonskim sustavom. Sadrži baterije povećanog kapaciteta (od običnih hibrida) kako bi vozilu bilo omogućen veći domet vožnje samo na električnu energiju. Plug-in hibridi se mogu spajati utičnicom na mrežu kako bi izbjegli korištenje motora s unutarnjim izgaranjem za kraća putovanja (ovisno o veličini baterije). 

 

[[File:Chevrolet Equinox Fuel Cell.jpg|thumb|240x240px|Chevrolet Equinox, hibrid s vodikovim gorivim čelijama]]

 

Hibridi s vodikovim [[Gorivi članak|gorivim člankom]] koriste i gorivi članak i električne baterije kao izvor snage. Gorivi članak puni baterije koje preko elektromotora pogone vozilo. Chevrolet Equinox FCEV, Ford Edge Hyseries Drive i Honda FCX su primjeri hibrida s vodikovim gorivim čelijama.