Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 30:
[[Revolucija_1848.-1849.|Revolucionarni]] su događaji sljedećih godina i potom apsolutizam unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije odgodili na više od deset godina izvršenje navedenih odluka. Nakon tzv. Luksemburškog manifesta cara [[Franjo_Josip_Austrijski|Franje Josipa I.]] donekle se liberalizira politički i društveni život, pa novi Ustav od 1860. osigurava neovisan Hrvatski sabor. U tu svrhu sazvana Banska konferencija bila je važna i za osnivanje nacionalne akademije. Temelje HAZU položio je [[Josip Juraj Strossmayer]], 10. prosinca 1860., kada je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog (50.000 forinti) nužan za zakladu akademije. Njegov primjer ubrzo slijedi cijela Hrvatska. Upravo izabrani Hrvatski sabor 15. travnja 1861. već [[29. travnja]] iste godine jednoglasno prihvaća Strossmayerov prijedlog o osnutku ''Akademije znanosti'' i stavlja je u svoju zaštitu, a istoga dana izabran je odbor koji će izraditi statut Akademije, s jasnim određenjem njezine svrhe i ustroja. Tada su prihvaćena Pravila i u obliku zakonskoga prijedloga poslana kralju na sankciju, koji ih potvrđuje tek 7. kolovoza 1863. uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izričaja zbog posebnih interesa bečkih političkih čimbenika. Novoizabrani Sabor 1865. prerađuje Pravila i kralj odobrava prilično izmijenjena pravila o Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti tek 4. ožujka 1866. godine. Odmah zatim vladar je potvrdio i prvih 14 (od 16) pravih članova Akademije. Ta pravila ostala su nepromijenjena do početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. <ref>http://noviweb.hazu.hr:8080/osnutak_akademije</ref>
Na sjednici 26. srpnja [[1866]]. članovi prihvaćaju ''Poslovnik'' te biraju [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] za pokrovitelja, a kanonika i povjesničara [[Franjo Rački|Franju Račkoga]] za prvog predsjednika. Nacionalna akademija znanosti i umjetnosti u svojim je početnim danima uzela ime akademije ''Slavorum meridionalium'' (južnoslavenska) kao iskaz romantično-utopijskog pogleda na slavensko jedinstvo europskog juga, da bi tek u doba samostalne Hrvatske (ne računajući odluku o hrvatskom imenu iz vremena Banovine Hrvatske i razdoblja [[NDH]]) u potpunosti zadobila narodno ime koje i danas nosi u skladu s riječima [[Franjo Rački|Franje Račkoga]]: '''''"Naša je Akademija osnovana ponajprije da hrvatskomu narodu služi, da ispituje njegov jezik, njegovu povijest i književnost, domovine njegove prirodne odnošaje." '''''
Hrvatska akademija svake godine 29. travnja slavi Dan Akademije u spomen na odluku Hrvatskoga sabora o osnivanju akademije znanosti. Toga se dana istaknutim
== Struktura Akademije'''''''''' ==
Nosioci Akademijinih zadataka su razredi. Radni sastav razredā čine redoviti članovi, a u širi sastav ulaze i dopisni članovi i članovi suradnici. Razredi, koje vode njihovi tajnici, svoje odluke donose na sjednicama.
U Akademiji djeluju ovi razredi:
Razred za društvene znanosti
Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti
Razred za prirodne znanosti
Razred za medicinske znanosti
Razred za filološke znanosti
Razred za književnost
Razred za likovne umjetnosti
Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju
Razred za tehničke znanosti
Akademija ima i svoje znanstvenoistraživačke i umjetničke jedinice u Zagrebu i izvan Zagreba koje se u pravilu nalaze u nadležnosti pojedinih razreda. Njihove voditelje na prijedlog razredā imenuje Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
== Predsjednici JAZU (današnje HAZU) ==
[[Datoteka:HAZU 59 17 lipnja 2008.jpg|minijatura|250px|Unutrašnjost palače Akademije]]
| |||