János Arany: razlika između inačica

 

==Život==

János Arany je najznačajniji pisac mađarske epike u stihu, idealističnog realizma i narodnog realizma inspiriranog [[Sándor Petőfi|Petőfijem]]. Djetinjstvo je proveo u siromaštvu i upoznaje se s usmenim hajdučkim predajama, narodnim pričama, legendama i poslovicama. Školovao se u [[Debrecen|Debrecenu]] i većinu života borio sa siromaštvom. Kratko vrijeme bio je putujući glumac, a koketirao je si idejama da postane slikar ili kipar.

U manjem dijelu je sudjelovao u revoluciji. Bio je suradnik političkog tjednika Nép Barátja, pisao je revolucionarnu liriku i vojničku poeziju.

1865. do 1877. godine tajnik je Mađarske Akademije znanosti i umjetnosti.

 

 

==Djela==

Bio je svestran i obrazovan autor. Poznavao je ljudsku psihu i u djelima je kreirao bogat unutarnji život svojih junaka. Česti su osjećajni konflikti, visoki moralni zahtjevi i samosvijest. U djelima se bavi teorijskim pitanjima estetike i književne teorije.

Njegova djela zauzimaju značajno mjesto u razvoju mađarske književnosti jer je u doba stvaranja nacionalne države pridonio stvaranju nacionalne književnosti. Težio je sintezi narodne književnosti i visokih umjetničkih vrijednosti.

1847. započinje pisati Toldijevu večer, no objavljuje tek 1854. '''''Toldijeva večer''''' je treći dio trilogije i ispiriran je starošću Miklósa Toldija. Stari Toldi se zavadio s dvorom [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]] i povukao u provinciju. Zadnji put se vraća u [[Budim]] da pobjedi u bitci protiv talijanskog viteza i u konačnici se ponovno vraća na provinciju gdje umire.

Motiv u djelu je zapravo suvremeni konflikt, Toldi je još uvijek revolucionarno orijentiran i brine za narod, no činjenica je da ga je vrijeme pregazilo. Atmosferu sačinjavaju prolaznost i starost koje Arany balansira od sumornosti do komike.

 

====Budina smrt====

Djelo '''''Budina smrt''''' iz 1863. je bilo zamišljeno kao prvi dio trilogije, no ipak je ostalo samostalno djelo. Glavni motiv je sukob dvojice braće, a glavni likovi su dva brata Buda i Etele koji se međusobno bore za vlast. Etele predstavlja junaka koji se poistovjećuje s narodom, dok Buda predstavlja raspojasanog starca iz čijih ruku izmiče moć, a njim postepeno ovladava ljubomorna strast. U prvom planu se razvijaju događaji, ako u narodnoj epici, no motivacija dolazi iz psihe likova, ne kronološki. Jezik djela je kombinacija suprotnih elemenata: narodna jednostavnost i plastičnom, moderna analitičnost, suvremena živost i arhaično shvaćanje.

 

====Balade====

 

==Izvori==

Ban, Imre; Barta, Janos; Cine Mihalj. Istorija mađarske književnosti, Novi Sad, Matica srpska, Forum, 1976. str. 128-139.

Čolaković, Enver. Zlatna knjiga mađarske književnosti, Nakladni zavod matice hrvatske, 1978.