Razlika između inačica stranice »Vicko Krstulović«

bez sažetka
Kolovoza 1943. godine, zajedno sa [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ|Prvom dalmatinskom udarnom brigadom]], vratio se u Dalmaciju. [[22. kolovoza]] 1943. godine obnovljen je Štab Četvrte operativne zone Hrvatske, a prestao je postojati Operativni štab za Dalmaciju,<ref name="N.Anić">Nikola Anić, ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 168.</ref> i on je ponovno bio njegov zapovjednik. U Štabu IV. OZ sve su poslove vršili komesar Ivica Kukoč i zamjenik komandanta Maks Baće, dok je Krstulović bio angažiran na političkim zadatcima, na terenu, kao tajnik Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju.<ref name="N.Anić"/> Poslije [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine, Vicko je zajedno s [[Ivo Lola Ribar|Ivom Lolom Ribarom]], ušao u okupirani Split. [[9. rujna]] oni su počeli razgovore sa zapovjednikom divizije "Bergamo", generalom Emilliom Becuccijem, o predaji divizije.<ref name="Anić1">Nikola Anić, ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 169.</ref> [[16. rujna]] 1943. godine potpisan je sporazum o predaji divizije NOVH-u u hotelu "Park" a potpisali su ga zapovjednik divizije general Emilio Becucci, general Koča Popović, zapovjednik 1. proleterske divizije, kao predstavnik i Ivo Lola Ribar kao delegat Vrhovne komande NOVJ a svjedoci su bili šef britanske misije major Deakin, šef misije za Dalmaciju kapetan J. E. Burke i kapetan M. O. Benson, američki predstavnik pri engleskoj vojnoj misiji.<ref name="Anić1"/> U listopadu 1943. godine bio je formiran Štab [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ|Osmog dalmatinskog korpusa]], koji je preuzeo funkciju rukovođenja vojnim postrojbama od Štaba Četvte operativne zone, a Vicko se tada posvetio političkom radu u [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske]] i [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Jugoslavije]]. Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]], krajem studenog 1943. godine u [[Jajce|Jajcu]], bio je izabran za člana Predsjedništva AVNOJ-a.<ref name=Split/><ref name=NHJ/>
 
Za vrijeme [[NOB]]-a je dao prijedlog oslobađanja sabirnogkoncentracionog [[Sabirni logor Jasenovac|logora u Jasenovcu]].<ref name="Cenčić">Cenčić, Vjenceslav. ''Titova poslednja ispovijest'', 2. izd., Orfelin, Ecological World Media, Beograd, 2001., [http://books.google.hr/books?id=ra8zAAAAMAAJ&q=Krstulovi%C4%87 str. 318.] {{Citat|... Jasenovac gdje je te godine bilo na desetine tisuća logoraša, a čuvalo ih je nešto više od stotinu ustaša. Krstulović je Titu poslao prijedlog oslobođenja jasenovačkih logoraša, ali ni Bakarić, a ni Hebrang, nisu o tome obavijestili Tita, već su u ime Tita oni takvu planiranu akciju dalmatinskih i ličkih partizana zabranili. Nikad nisu rekli: Zašto?|Cenčić, 2001., 318.}}</ref> Prijedlog nije uslišenprihvaćen.<ref name="Cenčić"/>
 
=== Poslijeratna politička karijera ===
Anonimni suradnik