Aleksandr Skrjabin: razlika između inačica

[[File:Scriabin Cord.PNG|thumb|160px|lijevo|Skrjabinov »mistični akord«]]

U ranim Skrjabinovim skladbama primjetan je utjecaj [[Frédéric Chopin|Chopina]] i [[Liszt]]a. Kasnije je upoznao glazbu [[Richard Wagner|Wagnera]], [[Ravel]]a i [[Debussy]]a pa je, nadahnut njihovim glazbenim nazorima i idejama, sve samosvjesnije počeo razvijati i vlastiti skladateljski stil. Budući da je bio izvrstan pijanist, skladao je pretežito glazbu za glasovir, ali i simfonijska djela. S vremenom je napustio tradicionalno poimanje [[tonalitet]]nosti temeljeno na tercno građenim [[akord]]ima i njihovim međusobnim funkcionalnim [[Harmonija (glazba)|harmonijskim]] odnosima te je stvorio vlastiti tonski sustav svojevrsne »superkromatike«, rabeći često i t.zvtzv. [[Sintetska ljestvica|sintetske ljestvice]] (specifičan i posebno odabrani niz [[ton]]ova). Temeljem tih ljestvica nastajali su i (sintetski) akordi, koje je najčešće tvorio superponiranjem različitih oblika intervala [[Kvarta|kvarte]]. Jedan od takvih je i t.zvtzv. [[Mistični akord|mistični akord]]: budući da ga je Skrjabin obilno rabio u svojoj posljednjoj dovršenoj skladbi ''Prometej: Poema vatre'', poznat je i pod nazivom »Prometejev akord«. Skrjabin je bio [[Sinestezija|sinestet]] i pojedine je tonove »vezao« uz određene [[Boja|boje]]. Tako je, primjerice, u ''Prometeju'' skladao i dionicu za [[Svjetlosni glasovir|svjetlosni glasovir]]. Težio je, poput Wagnera, [[ideal]]u sveobuhvatnoga umjetničkog djela (''Gesamtkunstwerk''). Njegov nedovršeni ''[[Misterij (Skrjabin)|Misterij]]'' trebao je biti sinteza svih umjetnosti, a predviđao je čak i uporabu određenih mirisa.

# Plavša, Dušan: »SKRJABIN, Aleksandr Nikolajevič«, u: Kovačević, K. (ur.), ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1977., sv. 3, str. 366-368.