Bulcsú László: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Stručni rad: -necitirane subjektivne procjene i tvrdnje o "poznatosti", normalni termini, - gluposti o vrtirepima i ismijavanjima
→‎Djela, članci i prijevodi: ostavljen samo doktorat i jedina knjiga prijevoda koju je objavio - ostalo su sve minorni članci koji ne spadaju pod enciklopedijski relevantnu bibliografiju
Redak 34:
Lászlóov je rad utjecao i na [[Tomislav Ladan|Ladanovo]] jezikotvorstvo{{potreban citat}}, dok ostali vidovi djelatnosti ovoga jezikoznanca, poglavito na polju pravopisanja i jezičnoga purizma, nailaze na teškoće pri ulasku u matricu hrvatskoga jezika.{{potreban citat}} Stjepan Babić ga smatra jednim od najplodnijim, ako ne i najplodnijim rječotvorcem u hrvatskom jeziku.<ref name="Babić"/> László i [[Željko Bujas]] su, [[1959.]] godine, organizirali prvu radionicu o strojnome prevođenju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<ref>[[Marko Tadić (jezikoslovac)|Marko Tadić]], [[Dunja Brozović-Rončević]], [[Amir Kapetanović]], [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., str. 31.</ref>
 
== Djela, članci i prijevodi==
* ''Strojno prevođenje i statistika u jeziku'' (1959.) članak, ''Naše teme'', (6), 105–298., (suautor Svetozar Petrović).<ref>Marko Tadić, Dunja Brozović-Rončević, Amir Kapetanović, [http://www.meta-net.eu/whitepapers/e-book/croatian.pdf ''Hrvatski jezik u digitalnom dobu / The Croatian Language in the Digital Age''], (ur. Georg Rehm, Hans Uszkoreit), Springer, Berlin-New York, 2012., [[fusnota]] 35, str. 86.</ref>
* ''Broj u jeziku'' (Naše teme, 6/1959, Zagreb (pretisak u SOL 10/1990) (SOL: Lingvistički časopis) članak
* ''Strojno prevođenje i naši neposredni zadaci'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/X, (1962/63), 117-121 (suautor [[Božidar Finka]])<ref>http://hrcak.srce.hr/file/103007</ref>
* ''Rješavanje jezičnih pitanja u odostražnom rječniku'', ''[[Jezik (časopis)|Jezik]]'' 4/XIV, (1966.), 115–128., članak, (suautor [[Božidar Finka]])<ref>{{pol oznaka}} [http://postjugo.filg.uj.edu.pl/ndh.pdf Maciej Czerwiński, ''Język propagandy w Niezależnym Państwie Chorwackim. Próba charakterystyki'', fusnota 20, str. 79.], ''Socjolingwistyka'' XIX, 2005., preuzeto 22. lipnja 2013.</ref>
* ''Enûma eliš = (kada se gore...): spjev o stvaranju svijeta: pohvala Marduku''. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost. God. 8 (1976), br.26–27; str. 5–20.
* ''An information science approach to Slavic accentology'', University of Chicago, Department of Slavic Languages and Literatures, (1986.) knjiga.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.worldcat.org/wcidentities/lccn-n90-644158 worldcat.org: László, Bulcsú 1922-], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://books.google.com/books/about/An_Information_Science_Approach_to_Slavi.html?id=aXgCHAAACAAJ&redir_esc=y books.google.com: An Information Science Approach to Slavic Accentology], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref>
* ''Sitnice mudroslovne'', Filozofska istraživanja (br. 30, god. 9 (1989), sv. 3, str. 973-978), članak
* ''Što bi bilo da nije bilo'', list ''Start'' od 23. lipnja 1990. <ref>http://hrcak.srce.hr/file/99852</ref>
* ''Informacijske znanosti i znanje'' (1990.) Zbornik (članak, ''Neka pitanja strojnoga razumijevanja prirodnoga jezika'')
*''Mušnammir gimillu = (L'učāru cijelosti...): Hvalopj'ev S'ūncu''. članak, Croatian "Indias" = Hrvatske "Indije"; Most = The bridge: a journal of Croatian literature. (1990), sv. 4; str. 39–62.
* ''Obrada jezika i prikaz znanja'' (1993.) Zbornik, ur. [[Slavko Tkalac]], [[Miroslav Tuđman]], (članak, ''Pabirci redničnoga i obavjèstnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava'')<ref name="mzos.hr">[http://www.mzos.hr/svibor/5/11/193/rad_h.htm Ministarstvo znanosti i tehnologije: SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref>
* ''Dvije pjesme: (Bez naslova)'', Heinrich Heine, prijepjev Književna smotra 26(1994), br. 91, str. 142.
* ''M’ājka Mat’ijāševa'', János Arany, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 143-146.
* ''Uzprhao paun'', Endre Ady, prijepjev, Književna smotra, 26(1994), br. 91, str. 147-148. <ref>http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Casopisi/Knjizevna_smotra/Knjizevna_smotra_bibliografija.pdf</ref>
* ''Tvorbeni pravopis'' (1994.) članak, ''Dometi'', br. 11.<ref name="mzos.hr"/>
* ''Desetosamoglasnički sustav međimurskoga govora'', (1994) članak, ''Kaj'', br. 2-3.<ref>http://hrcak.srce.hr/file/34624</ref> <ref>http://hrcak.srce.hr/file/35588</ref> <ref>http://bib.irb.hr/datoteka/506775.Dijalektoloka_grafija_i_metode_njezina_pribliavanja_studentima.pdf</ref>
* ''Uz prievod Puškinova Spomenika'' (1994.) članak, ''Književna smotra'', br. 91.<ref name="mzos.hr"/>
* ''Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja''<ref>[http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm Englezko-hrvatski Hrvatsko-englezki rječnik obavjesničkoga nazivlja], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (1994.)
* ''Jezik hrvatski u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti'' (1996.) Zbornik "Hrvatski uspjeh kroz zajedništvo", dio V: str. 5 - 7, INTERCON Zagreb.
* '''Sedam priep'ieva'' (1996.) članak, Književna smotra. - 28 (1996), 99(1) ; str. 63-64
* ''Jezik i komunikacija: zbornik radova'', (1996.) (članak, ''Općitbena bilježitost pri odredbi srbštine i hrvatštine'')<ref name="hrcak">[http://hrcak.srce.hr/file/15300 Mate Kapović, ''Nove duljine u hrvatskom jeziku (nakon općeslavenskoga razdoblja)'', ''Filologija'', br. 44, listopad, 2005., str. 61], preuzeto 16. lipnja 2013.</ref>
* ''Bilježka o književnome naglasku hrvatskome'' (1996.) članak
* ''Prvici'' (1997.) poglavlje u ''Hrvatski jezikovnik i savjetovnik'' / Ivan Branko Šamija <ref>http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?rm=results&show_full=1&f=PersonalName&v=L%E1szl%F3%20Bulcs%FA</ref> (radi se o prijevodu nazivâ kemijskih elemenata (prvika) na hrvatski jezik)
* ''Ilijada: svitak prvi'', Književna smotra. - 28 (1996), 100(2) ; str. 167-172 (1997.) prijevod s Homerova grčkoga na hrvatski jezik
* ''Šammu ša libbi.'' // Trava od srca: hrvatske Indije II. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Filozofski fakultet, 2000. str. 7–51., članak<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref>
* ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/Vij185.nsf/AllWebDocs/nizbrdo Bulcsú László, ''I tako se kola kretoše koturati nizbrdo''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 185, 5. travnja 2001., preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2001.) članak
* ''Pjesme, bajke, drame'', Aleksandar Sergejevič Puškin, (2002.) priredio Ivan Babić (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>http://www.unizd.hr/portals/8/radovi/Tatjana%20Tolstoj%20i%20cudovisnost.pdf</ref>
* ''Iz glasoslovlja opće međimurštine: listek na preštimano voredničtvo'' (2002) članak, ''Kaj: časopis za kulturu i prosvjetu'', god. 35, 1/2, str. 61-90.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Laszlo%2c+Bulcsu&xm0=1&nbf=1&selectedId=862000471 Katalog Gradske knjižnice Krapina: Iz glasoslovlja opće međimurštine : listek na preštimano voredničtvo / Bulczu Laszlo], preuzeto 20. lipnja 2013.</ref>
* ''Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza.'', (2002), ur. Milka Jauk-Pinhak, Gy. Csaba Kiss, István Nyomárkay. Zagreb: Katedra za hungarologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Matica hrvatska, (članak, ''Asbóthova prosudba Rešetārove slovnicē s'rbskōga (hrvātskōga) jezika'', 229-251.)<ref name="hrcak"/>
* ''Hrvatski ili hrvacki pravopis?'' (2004.) članak
* ''Sporenje oko pokrivenoga r.'' // ''Fokus'', 6. svibnja 2005., str. 34.<ref name="ffzg.unizg.hr"/>
* ''[[Tuđinština u jeziku hrvatskome]]''<ref>[http://hr.scribd.com/doc/105956471/Bulcsu-Laszlo-Damir-Boras-Tu%C4%91in%C5%A1tina-u-jeziku-hrvatskome- Tuđinština u jeziku hrvatskome], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> (2004.) članak
* ''Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī'', Književna smotra. - ISSN 0455-0463. - 41 (2009), 3(153) ; str. 137-143.
* ''Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora'' // Hrvatske Indije 3, (ur. Zdravka Matišić) Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 9.-18.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hrvatske%20indije%203%20za%20web.pdf Hrvatske Indije 3, ur. Zdravka Matišić, Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb 2010., str. 9.-18.], preuzeto 21. lipnja 2013.</ref>
* ''[[Hvalopj'ev S'ūncu|Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu]]'', Odjel za orijetnalistiku Hrvatskoga filološkog društva, Zagreb, 2012., knjiga.<ref>[http://www.hfiloloskod.hr/images/HFD/Bibliotheca_orientalica/Hvalopjev%20suncu%20-%20za%20web.pdf hfiloloskod.hr: ''Hvalopj'ev S'ūncu: Akkadski pjesmotvori u hrvatski pretočeni i komentarima popraćeni po Bulcsúu Lászlóu''], preuzeto 18. lipnja 2013.</ref>
* ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', (2012.) priredio i pogovor napisao [[Fikret Cacan]],<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79 matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme''], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref> (Bulcsú László preveo je pjesmu ''Я памятник себе воздвиг нерукотворный...'' ''Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan...'')<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/PuskinBPNK79/$File/Puskin%20BPNK%20sd.pdf/Puskin%20BPNK%20sd.pdf matica.hr: ''Aleksandar Sergejevič Puškin Избранные стихотворения / Izabrane pjesme'', Kazalo, str. 216.], preuzeto 17. lipnja 2013.</ref>
 
== Nagrade ==