Inačica od 24. ožujka 2013. u 22:55 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits ispravak ← Starija izmjena		Inačica od 20. siječnja 2014. u 00:18 uredi ukloni ovu izmjenu Pravo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 462 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 9: Godine [[1885]]. u [[Matica hrvatska\|Matici hrvatskoj]] izabran je za urednika ''Hrvatskih narodnih pjesama''. U svojim ''Crticama iz hrvatske književnosti'' (I.- II.), Broz je prikazao najstarije hrvatske, srpske i bošnjačke jezične i književne spomenike. Autor je studije o hrvatskome imperativu te više purističkih članaka (''Filologičke sitnice''). Godine [[1889]]. povjerena mu je izradba pravopisnoga priručnika hrvatskoga jezika. Ivan Broz je [[1892]]. objelodanio svoje najvažnije djelo, ''Hrvatski pravopis'', koji je, u Boranićevoj redakciji, izlazio do [[1916]]. Taj pravopis, iako izrijekom baziran na Karadžićevoj pravopisnoj koncepciji, no ipak oblikovan je ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga [[Filologija\|filologa]] i [[Hrvatska stranka prava\|pravaškog]] političara [[Marcel Kušar\|Marcela Kušara]], utemeljilo je suvremeni [[Hrvatski pravopis\|hrvatski pravopisni]] standard, te ostali hrvatski pravopisni priručnici (uz izuzetak oktroiranih djela iz doba obje Jugoslavije i povratka na morfonološki propis u vrijeme [[NDH]]) u većini preskripcija uglavnom dotjeruju Brozovo prijelomno djelo u nijansama. Najumjereniji filolog među tzv. hrvatskim mladogramatičarima nazivanima i vukovci, Broz je ostavio dubokoga traga u konačnoj standardizaciji [[Hrvatski jezik\|hrvatskoga jezika]]: zahvaljujući njemu, [[Hrvati\|Hrvate]] nije snašlo pravopisno dvojstvo koje je prijetilo uvedbom fonološki koncipiranoga pravopisa u Dalmaciji i Bosni (priručnik Frane Vuletića), a usvajanjem nekih propisa iz pravopisnoga standarda Zagrebačke škole (rastavljeni futur, pisanje stranih imena kao u izvorniku, izbjegavanje asimilacije po zvučnosti u više slučajeva (podcijeniti, odčepiti,..), morfonološki oblici u više slučajeva (mladac/mladci,..)) osigurao je i kontinuitet ponajviše sa starijom (poglavito Dubrovačkom) [[Hrvatski pravopis\|hrvatskom pravopisnom]] tradicijom, i ostvario bezbolni prijelaz na konačni oblik pravopisa ne izazvavši prosvjede koji su pratili jezične zahvate njegova suvremenika [[Tomislav Maretić\|Tome Maretića]], potaknute uglavnom jezičnopovijesnim nihilizmom potonjega spram hrvatske književne i jezične baštine.

Ivan Broz: razlika između inačica