Antitvar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodan antihelijum
m ispravak radi VE
Redak 3:
U prirodi svaka čestica ima svoju antičesticu. Primjerice, [[atom]] antivodika je sastavljen od negativno nabijenog [[antiproton|antiprotona]] oko kojeg "kruži" pozitivno nabijeni [[elektron]] - [[pozitron]]. Ako se dogodi da se čestice tvari i antitvari sudare ili na neki drugi način dođu u međusobni kontakt, međusobno će se anihilirati (poništiti) uz oslobađanje elektromagnetskih valova koji nose [[energija|energiju]].
 
Znanstvenici su po prvi put uspjeli stvoriti atome antivodika [[1995]]. godine. Uspješno su stvorene i antideuterijske jezgre koje se sastoje od antiprotona i antineutrona kao i atomi antihelijuma<ref name="antihelijum">[http://www.theguardian.com/science/2011/apr/24/antihelium-antimatter-brookhaven The Guardian "US scientists get glimpse of antihelium"] Preuzeto 19.01.2014.</ref>. Za sada nismo u stanju stvarati složenije oblike antitvari.
 
Inače, antičestice se stvaraju posvuda u svemiru u situacijama u kojima se sudaraju visokoenergetske čestice, što se vrlo često događa u središtima galaksija. Znanstvenici još nisu detektirali antičestice koje su mogle ostati nakon [[Veliki prasak|Velikog praska]]. Zna se da je nastala jednaka količina tvari i antitvari - no dugo vremena nije bilo poznato zašto danas imamo svijet izgrađen od tvari, a ne od antitvari, a također nije bilo jasno zašto se sva tvar i antitvar nisu međusobno anihilirale. Razlog je otkriven u asimetričnim svojstvima [[kaon|kaona (K-mezona)]] i [[antikaon|antikaona]].
Redak 12:
 
* [[tvar]]
 
==Izvori==
 
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==