Mozak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{slično|organu središnjega živčanog sustava|glavni organ živčanog sustava čovjeka|Ljudski mozak}}
[[Datoteka:Human brain NIH.png|thumb|250px|[[Ljudski mozak]]]]
'''Mozak''' je središte [[živčani sustav|živčanog sustava]] svih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i većine [[beskralježnjaci|bezkralježnjaka]]. Mozak je najvažniji organ za čovjekovučovekovu sposobnost razmišljanja.
 
[[Anatomija mozga]] je dobro istražena i vrlo je slična među različitim vrstama. Glavne razlike su u relativnoj veličini različitih dijelovadelova mozga i u relativnom broju živčanih stanica - [[neuron]]a - koji su povezani u informacijsku mrežu mozga. Mozak je s ostatkom tijelatela povezan živcima, od kojih je zapravo glavni [[kralježnična moždina]] (duga otprilike 45 cm).
 
Živčana stanica (neuron) se sastoji od tijelatela i ogranaka. Na tijelutelu živčane stanice možemo uočiti više kratkih ogranaka zvanih dendriti i jedan dugi ogranak zvan neurit ili akson. Pomoću kratkih ogranaka (dendrita) neuron prima informacije iz svoje okoline, dok mu dugi ogranak (neurit, akson) služi da bi dijelovaodelovao na svoju okolinu, t.j. proslijedioprosledio informacije drugim stanicama (živčanim, mišićnim, itd.). Stanično tijelotelo osigurava osnovne biološke funkcije i homeostazu neurona, baš kao i kod svake druge žive stanice. TijeloTelo živčane stanice uključuje i jezgru u kojoj se nalazi [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNK]] i uz pomoć ekspresije čijih gena živčana stanica uspostavlja i regulira svoju funkciju. Zbog popularnosti kompjuterske metafore, ta se funkcija često opisuje kao "procesiranje informacija". Živčane stanice povezane su najčešće sinapsama, koje između ostalog sadrže i procijep tako da se stanice ne dodiruju direktno, već komuniciraju izmijenom kemikalija. Brojne stanice i njihovi ogranci čine bogatu mrežu koja ima strukturu "maloga svijeta" i koja u konačnoj cjelini čini [[živčani sustav]].
 
Do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira živčana stanica i kako izmjenjujeizmenjuje informacije. U tom procesu, važnu ulogu imaju tehnike snimanja električne aktivnosti unutar živčanih stanica i u međustaničnom prostoru. Isto tako, funkcije pojedinih dijelovadelova mozga su dobro istražene i taj proces se u ovom trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne [[Magnetska rezonancija|magnetske rezonancije]]. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopćeu opšte.
 
Istraživanje mozga se može okarakteriziratiokarakterisovati kao interdisciplinarno. Istraživači mozga nisu samo [[biologija|biolozi]] ili [[medicina]]ri već gotovo jednako važnu ulogu igraju [[psihologija|psiholozi]], [[Fizika|fizičari]], [[Računarstvo|informatičari]], [[matematika|matematičari]] i [[Filozofija|filozofi]]. Svaki od njih, sa svojim specifičnim znanjima i vještinamaveštinama, doprinosi sveukupnom znanju o tome kako funkcionira mozak i kako fiziološki procesi na nivou neurona dovode do ponašanja i subjektivnogsubektivnog doživljavanja na nivou cijelokupnogcelokupnog sustavasastava.
 
Međutim, unatoč velikom broju znanstvenih radova, progresu u tehnikama istraživanja i interdisciplinarnom pristupu, još uvijekuvek ne možemo reći da znamo kako mozak funkcionira. Ta funkcija ostaje velikim dijelomdelom nejasna. Najvažnija pitanja o tome kako fizikalno (živčane stanice) dovodi do psihološkog (ponašanje i doživljavanje) još uvijek nemaju zadovoljavajuće odgovore. Neki znanstvenici se pribojavaju da na ta pitanja nikada nećemo odgovoriti. Drugi pak vjerujuveruju da ni pod koju cijenucenu ne smijemosmemo posustati u pokušajima riješavanjarešavanja tih važnih znanstvenih problema.
 
== Povezani članci ==