Hrvatski narodni preporod: razlika između inačica

Drugoga dana zasjedanja skupštine zagrebačke županije 1845. na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Markovom trgu]] došlo je do tragičnih [[Srpanjske žrtve|srpanjskih žrtava]] krivnjom mađarona i vojske.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 57</ref> [[Antun Nemčić]] je ovom događaju posvetio svoju ''Himnu žrtvam 29. srpnja 1845.'' Narodna skupština 25. ožujka 1848. donosi tzv. [[Zahtijevanja naroda|narodna zahtijevanja]]: imenovanje Josipa Jelačića banom i čin generala, vlada nezavisna od Ugarske, ukidanje staleških povlastica i kmetstva.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 63</ref> Biskup [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]] 1860. traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 67</ref> Dalmacija dobiva sabor u [[Zadar|Zadru]] 1861. godine, u kome 1862. počinje izlaziti ''Narodni list''. Ban [[Josip Šokčević]] 1860. uvodi u urede hrvatski jezik.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 68</ref> Zaključak banske konferencije u Zagrebu 1860./1861. traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj. Car prihvaća traženja o jeziku i župane, umjesto dvorske kancelarije osniva privremeni Hrvatski dvorski dikasterij. Status Dalmacije car prepušta zastupnicima dalmatinskoga sabora, gdje su autonomaši imali većinu.<ref>Hrvatski narodni preporod, Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1965., str. 69</ref>

 

 

== Hrvatski narodni preporod izvan Hrvatske ==