Sargon II.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kategorija: Vladari, STUB |
{{radovi}} |
||
Redak 1:
{{
'''Sargon II.''' ([[asirski jezik|asir.]] ''Šaru kin'', »pravi vladar«; [[hebrejski jezik|heb.]] ''Sargon'') bio je [[Asirija|asirski]] kralj (721.-705. p.n.e.), nakon pobune protiv [[Salmanaser V.|Salmanasera V.]] Ime Sargon nadjenuli su mu hebrejski pisci [[Biblija|Biblije]], te je pod tim imenom ušao i u povijesnu znanost.
Premda nije sigurno je li riječ o sinu [[Tiglat Pileser III.|Tiglat Pilesera III.]], danas se općenito drži da je Sargon bio uzurpator, a ne pripadnik vladajuće dinastije. On se zapravo sam u svojim natpisima naziva novim čovjekom, bez pozivanja na prethodnike. Borba za vlast i bila je ogorčena i dugotrajna, a unutarnja nestabilnost Asirije dovela je do pobuna u [[Sirija|Siriji]] i u [[Kraljevstvo Izrael|Izraelu]] protiv asirske nadmoći.
Zbog opće nestablinosti na početku svoje vladavine, Sargon je sklopio savez s [[Kaldejci|kaldejskim]] vladarom [[Merodah-Baladan II.|Merodah-Baladanom II.]] Oslobodio je plaćanja poreza sve [[hram]]ove, kao i sve stanovnike gradova u [[Asur]]u i [[Haran]]u. A dok je on učvršćivao vlast u Asiriji, isto je u [[Babilonija|Babiloniji]] činio i Merodah-Baladan.
720. p.n.e. Sargon kreće protiv [[Elam]]a, no ondje biva poražen. Na zapadu je pobunu ovih Sirije i Izraela vodio kralj [[Damask]]a, Hamat. Nakon što je Sargon konačno učvrstio svoju vlast, započeo je prodiranje u Siriju kako bi okončao pobunu. S Hamatom i njegovim saveznicima sukobio se [[720]]. u [[Bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]], te ih potukao. Asirska je vojska potom zauzela Arpad, Damask, Izrael i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], sve do [[Gaza (grad)|Gaze]], te na granici s [[drevni Egipat|Egiptom]] pobijedila i egipatsku vojsku. Na koncu pohoda, pobunjenički su vladari kažnjeni, a mnoštvo naroda odvedeno u progonstvo u Asiriju.
Tri godine kasnije, 717. p.n.e., kreće prema [[Hetiti|hetitskom]] gradu [[Karkemiš]]u u gornjem toku [[Eufrat]]a. Osobito je poznat Sargonov pohod protiv zemlje Urartu iz 714. p.n.e., zbog pisma što ga je uputio bogu Ašuru. Pismo je nađeno u gradu Asuru, a danas se nalazi u [[Louvre]]u. Taj pohod prikazuju i reljefi iz palače u mjestu Dur-Šarukin. Motivaciju za ovaj pohod vjerojatno je ponudila slabost protivnika koji su bili iscrpljeni upadima [[nomadi|nomada]] sa sjevera.
Nakon što je kroz sljedeće godine smirio pobune, poput one u [[Ašdod]]u u koju su bili uključeni i Juda, [[Moab]], [[Edom]] i Egipat, Sargon kreće protiv svoga najvećeg takmaca - [[Babilonija|Babilonije]]. Merodah-Baladan je tada zarobljen, a Sargon se 710. p.n.e. proglasio kraljem Babilonije, obnavljajući tako dvojno kraljevstvo Babilonije i Asirije. Sljedeće tri godine ostao je u [[Babilon]]u. Njegov sin Sanherib upravljao je južnim područjem uz donji tok Eufrata. U tom se razdoblju asirska vlast širi i na [[Cipar]] i dijelove [[Mala Azija|Male Azije]].
[[Kategorija: Vladari]]
| |||