|
== Životopis ==
PoslijeNakon studija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] u Budimpešti, na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] studirao je [[Slavistika|slavistiku]] i diplomirao [[1952.]] godine. Jedno vrijeme radio je kao profesor u [[sinj]]skoj [[gimnazija u Sinju|gimnaziji]].<ref name="Forum">[[Slobodna Dalmacija]], prilog Forum, ''Strančari niesu za pitanja jezika nadležni'', (razgovor s prof. Bulcsuom, razgovarao Josip Danolić), 8. studenoga 1994., str. 2-3.</ref> Ondje je išao "da bi na izvoru crpao uzorni zapadnohercegovački govor što ga u junačku Cetinsku krajinu izbjeglice izpod osmanlijskog zuluma donieše".<ref name="Forum"/> Kao učenik i asistent [[Stjepan Ivšić|Stjepana Ivšića]] te poznavatelj mnogih jezika, od [[1955.]] godine bio je zaposlen na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskome fakultetu]], gdje je do umirovljenja (1993.) i poslije, na različitim katedrama, predavao slavistiku, [[rusistika|rusistiku]], [[opće jezikoslovlje]] i [[informatologija|informatologiju]].<ref>[http://www.ffzg.hr/oling/povijest.html Filozofski fakultet - Sveučilište u Zagrebu. Povijest - Odsjek za lingvistiku], preuzeto 10. lipnja 2013.</ref> Od [[1964.]] do [[1970.]] godine predavao je slavistiku na sveučilištima u [[SAD]]-u ([[Sveučilište Indiana]],<ref>{{eng oznaka}} [http://webapp1.dlib.indiana.edu/iubot/view?docId=1964-04-24&chunk.id=d1e116&toc.depth=100&brand=iubot Indiana University: Indiana University Board of Trustees Minutes, 1964]:{{citat2|Appointment of Visiting Faculty Members: 4.(c) Dean Merritt presented recommendations for the following appointments of visiting faculty members: (5) Bulcsu Laszlo as Visiting Assistant Professor in the 1964 Linguistic Institute of the Graduate School for the period June 17 to August 14, 1964, (...)}}, preuzeto 19. lipnja 2013.</ref> [[Sveučilište u Chicagu]], [[Sveučilište Yale]])<ref name="ffzg.unizg.hr">[http://www.ffzg.unizg.hr/files/004252_2.doc ffzg.unizg.hr: Plan i program poslijediplomskog studija informacijskih znanosti, Zagreb, veljača 2006.], str. 54., preuzeto 19 lipnja 2013.</ref> a doktorirao je [[1986.]] godine na Sveučilištu u Chicagu s temom ''An Information Science Approach to Slavic Accentology''.<ref name="ffzg.unizg.hr"/> Bavio se [[algebarska lingvistika|algebarskom lingvistikom]], bio jedan od pionira [[strojno prevođenje|strojnoga prevođenja]] i inoviranja jezikoslovnih studija; na Zagrebačkom je sveučilištu zasnovao informatiku u humanističkim područjima i među prvima započeo računalnu obradbu hrvatskih tekstova. Među ostalim bavio se [[filologija|filološkim]] tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom [[Asirci|asirske]] [[klinopis]]ne književnosti, pa je preveo s izvornika niz temeljnih spisa drevne [[Mezopotamija|mezopotamske]] književnosti. László je kao pokretačka snaga ''[[Zagrebački lingvistički krug|Zagrebačkoga lingvističkoga kruga]]'' (u početku: ''Krug mladih slavista''<ref name="Babić"/>) presudno utjecao na oblik hrvatskoga jezikoslovlja. Ustrojio je dvogodišnji studij društveno-humanističke informatike i četverogodišnji studij informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu i bio voditeljem Katedre i pročelnikom Odsjeka.<ref name="ffzg">[http://infoz.ffzg.hr/INFuture/2007/pdf/7-13%20Lasic-Lazic%20&%20Laszlo%20&%20Laszlo,%20Konceptualna%20i%20primijenjena%20okosnica%20studija%20informacijskih%20znanosti.pdf Jadranka Lasić-Lazić, Marija László, Bulcsú László, ''Konceptualna i primijenjena okosnica studija informacijskih znanosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu'', str. 589.] Pregledni članak, ffzg.hr, preuzeto 20. lipnja 2013.</ref> Od osnutka Katedre za algebarsku i informatičku lingvistiku na Odsjeku za opću lingvistiku bio je njezinim voditeljem.<ref name="ffzg"/>
== Stručni rad ==
|
