Šišmiši: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
ឦឥឥឣڿيأإីឤឦឨĢęęặḂḂt͡ʃd͡zħé{{preusmjerava|Šišmiš}}
{{Taksokvir| boja = pink
| naziv = Šišmiši
Redak 7:
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]ឿូ
| subclassis = [[Viši sisavci|Eutheria]]
| ordo = '''Chiroptera'''
Redak 18:
'''Šišmiši''' ili '''netopiri''' (Chiroptera) su red iz podrazreda [[viši sisavci|viših sisavaca]] unutar razreda [[sisavci|sisavaca]]. S ukupno 1100 vrsta netopiri su, iza [[glodavci|glodavaca]], red sisavaca s najvećim brojem vrsta. Red se dijeli na dva podreda:
* [[Velešišmiši]] (
* [[Sitnošišmiši]] (
Bliska srodnost ove dvije grupe, dakle [[monofilija]] taksona šišmiša se u međuvremenu smatra vrlo vjerojatnom, no još uvijek ju se osporava.
Redak 33:
Šišmiši su jedini [[sisavci]], a uz [[ptice]] i jedini [[kralježnjaci]] koji mogu aktivno letjeti. Neke grupe sisavaca (kao [[leteća vjeverica]], [[bodljorepa vjeverica]], [[veliki klizač]] i [[leteći penjaš]]) imaju, doduše, [[letna kožica|letne kožice]] između [[ekstremitet|udova]], ali mogu samo kliziti s višeg položaja prema dole. Suprotno tome, šišmiši mogu letjeti i uvis.
[[
[[Letna kožica]] se sastoji od dva sloja [[koža|kože]] i proteže se od zapešća do ramena i između nogu. Ovaj dio se naziva ''Uropatagium'' (pobliže vidi [[letna kožica]]) i uključuje i [[rep]] - ako postoji - i često služi za obuhvaćanje [[plijen]]a. Palac je kratak (ne postoji samo kod Furipteridae) i
Veličina ovih [[životinje|životinja]] se od vrste do vrste jako razlikuje. Tako se [[svinjoliki šišmiš]] veličine od samo tri [[cm]] i težinom od 2 [[gram]]a uz [[etrurski mali miš|etrurskog malog miša]] smatra najmanjim sisavcem, dok velešišmiš [[kalong]] može imati raspon krila i do
== Način života ==
Većina šišmiša, osim nekih vrsta velešišmiša, su noćne životinje koje dan prespavaju u nekom skrovištu. Pri tome vise ovješeni s glavom prema dole što im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg prema dole jednostavnim otpuštanjem kandžica. Za držanje za podlogu im nije potrebna snaga jer se pod njegovom težinom tijela kandžice automatski skupljaju oko podloge. To je razlog, da niti uginule životinje ne padaju s hvatišta. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja [[ultrazvuk]]a. Ustima ili nosom ispuštaju ultrazvukove
[[Datoteka:Pteropus giganteus male.jpg|mini|250px|lijevo|Velešišmiš]]
== Prehrana ==
Redak 56:
== Razmnožavanje ==
Generalno obilježje šišmiša je niska stopa razmnožavanja. U najvećem broju slučajeva, ženka koti samo jednom godišnje jedno mladunče. Kod većine vrsta ženke imaju dvije sise pa ih se zbog tog obilježja ranije (među ostalima i [[Carl von Linne]]) svrstavalo u [[primati|primate]]. Kao protuteža tako niskoj stopi razmnožavanja, šišmiši su u usporedbi s drugim sisavcima slične veličine dugovječni. Neke životinje žive duže od
== Ugroženost ==
Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi su najčešće gubitak staništa zbog krčenja [[šuma]] u tropskim područjima ali i u [[industrija|industrijski]] razvijenim državama zbog korištenja [[pesticidi|pesticida]] i zaštitnih sredstava u [[poljoprivreda|poljoprivrednoj]] proizvodnji. Prema [[IUCN]] (''International Union for Conservation of Nature and Natural Resources'', ili skraćeno ''World Conservation Union'') je
== Porodice šišmiša ==
Redak 82:
* Vespertilionidae
== Godina šišmiša
Godina [[
Zajednička kampanja, koja će se provoditi širom svijeta u državama strankama Konvencije i Sporazuma, pokrenuta je kako bi se promovirala zaštita, istraživanje i edukacija o jedinim sisavcima koji lete. Kampanja će biti posebno usmjerena na ekološke koristi koje šišmiši osiguravaju, uključujući koristi za ljudsko društvo – od europskih vrsta šišmiša koje se hrane kukcima te time osiguravaju biološku kontrolu štetnika i smanjuju potrebu za korištenjem insekticida, do tropskih vrsta šišmiša koje se hrane plodovima pa pomažu rasprostranjivanju sjemenki i oprašivanju biljaka.
Trenutačno je opisano više od
Nažalost, brojnost populacija šišmiša drastično opada u zadnjim desetljećima pa je polovica vrsta klasificirana kao ugrožena ili gotovo ugrožena na popisu IUCN-a ([[Međunarodna unija za očuvanje prirode]]). Šišmiše ugrožava gubitak i uništenje staništa, [[urbanizacija]] i time izazvani konflikti s ljudima, uznemiravanje u vrijeme [[Zimski san|zimskog sna]] i podizanja mladih, epidemije poput bolesti bijelog nosa, gljivične infekcije koja je u [[SAD]]-u izazvala uginuće više od pola milijuna šišmiša.
Kako bi se široku javnost upozorilo na ugroženost i potrebu intenzivnije zaštite šišmiša,
== Izvori ==
Redak 103:
* [http://public.carnet.hr/speleo/znanost/sismisi/index.html Šišmiši u Hrvatskoj - Hrvatski speleološki poslužitelj]
* [http://www.pp-medvednica.hr/Medvednica_hr/sismisi.htm Park prirode Medvednica]
* [http://yearofthebat.org/ Službena stranica Godine šišmiša
{{Wikivrste|Chiroptera}}
| |||