Kartuzijanci: razlika između inačica

Dodano 5.900 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
m (Bot: Migrating 33 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q220979 (translate me))
No edit summary
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="float: right; width: 300px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; border-style: solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
[[Datoteka:Pleterje.jpg|mini|300px|Kartuzijanski samostan Pleterje]]
|+<big><big>'''Benediktinci'''''</big><br>
'''Kartuzijanci''' ({{lat icon}}: ''Ordo Cartusiensis (OC)''), rimokatolički crkveni red nastao poput [[Kamaldolijanci|kamaldolijanaca]] i [[klinijevci|klinijevaca]], reformiranjem [[Benediktinci|benediktinskog reda]] 1084. godine.
|-
| align=center | [[Datoteka:Carthusian coat of arms-2006 11 30 murraybuckley.svg]]
|-
| align=center | Kartuzijanci
|-
| align=center | Moto : ''Stat crux dum volvitur orbis'' ("Križ stoji čvrsto dok se svijet okreće")
|-
| align=center | '''''Kartuzijanski red''
|-
| align=center | Red utemeljen: [[1084.]] godine
|-
| align=center | [[Sveti Bruno]] ([[1030.-]][[1101.]])
|-
| align=center | Osnivač
|-
| align=center |
|}
[[Datoteka:Pleterje.jpg|mini|300px|Kartuzijanski samostan Pleterje u Sloveniji]]
'''Kartuzijanci''' ({{lat icon}}: ''Ordo Cartusiensis (OC)''), rimokatolički crkveni red nastao, poput [[Kamaldolijanci|kamaldolijanaca]] i [[klinijevci|klinijevaca]], reformiranjem [[Benediktinci|benediktinskog reda]] 1084. godine.
 
Osnovao ga je [[sveti Bruno]], temeljem pravila [[sveti Benedikt|svetog Benedikta]] u [[Alpe|Alpama]], u blizini [[Grenoble]]a. Svrhau muFrancuskim jeAlpama. bilaU tom dakraju sedo redovnicidanas posvetedjeluje kontemplacijiVelika i duhovnom savršenstvuKartuzija, povlačenjemkoja izfunkcionira vrevekao društvamatična ukuća Kartuzijanskog samoćureda. RedCilj sesv. raširioBruna poje Francuskoj,bio Njemačkojda iustanovi sjevernojsamostane Italiji.na Nastanjeniosami sui u odijeljenimtišini, kućicamagdje kojeće povezujuse dugačkiredovnici hodnici.moći Članovipovući redaiz sevreve sastajudruštva samoi naposvetiti molitvi.se Odijelo im je bijelešutnji, bojesamoći i sastojipostu, se odte [[habit]]a,Kontemplacija|kontemplativnoj [[škapularmolitvi]]a i [[kukuljica (odjeća)Bogoslužje|kukuljice]liturgiju]. Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji.
 
Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima - tipično u planinama i šumovitim područjima.
 
Po načinu života, život redovnika kartuzijanaca u "''kartuziji''" predstavlja kombinaciju [[Pustinjak|eremitskog (pustinjačkog)]] i [[Cenobiti|cenobitskog (samostanskog)]] oblika [Redovnik|redovničkog]] života. Kako se u dnevnoj rutini života osobitu pažnju posvećuje samoći i tišini, smije se reći da prevladavaju eremitski elementi. Redovnici su nastanjeni u odijeljenim kućicama koje povezuju dugački hodnici. Članovi reda se sastaju samo na molitvi.
 
Red je znamenit po noćnoj molitvi: u muškim samostanima se redovnici bude u 23,00 sati (nakon što su imali na raspolaganju pet sati za spavanje), te nakon pola sata bogoslužja u vlastitoj ćeliji odlaze na zajedničko [[bogoslužje]]; potom se praktično neprekidno moli (u crkvi ili u vlastitoj ćeliji) do 03,15 ujutro narednog dana. Vrijeme od 08,00 do 17,00 sati radnim danom (uključujući subotu) je posvećeno radu, koji se prekida kraćim molitvama, te vremenom za ručak i odmor od 11,00 - 13,00 sati. Kartuzijanci koji su svećenici ("patri") imaju nešto drugačije obveze od "braće" koji se bave fizičkim poslom. Braća žive pravim samotnjačkim životom i vrlo rijetko razgovaraju s bilo kime; patri češće komuniciraju s vjernicima koji dolaze u samostan. koji Svaki posao se radi pažljivo i "kao da se služi Bogu". Pjevani dijelovi bogoslužja (a bogoslužje je kod kartuzijanaca pretežno pjevano) su na latinskom jeziku, prema bogoslužnim knjigama i propisima drevnog tzv. "Kartuzijanskog reda". Ni drugi dijelovi života u kartuzijama u principu nisu mijenjani povodom reformi provedenih II. vatikanskog koncila - te zapravo nisu bitno mijenjani još od vremena sv. Bruna.<ref>[http://www.chartreux.org/en/houses/transfiguration/carthusian_life.pdf "The Cartusian Life"], v. osobito str. 8, 16., 19., 20., Charterhouse of the Transfiguration Carthusian Monastery, Arlington, Vermont, pristupljeno 30.1.2014.</ref> Sami kartuzijanci daju lapidarno objašnjenje: "''Cartusia nunquam reformata quia nunquam deformata''" —"Kartuzijanski red nije nikad bio reformiran, jer nikad nije bio deformiran."<ref>[http://www.nancykleinmaguire.com/press/articles/008.html Robbins McLean, recenzija knjige "An Infinity of Little Hours" od "Nancy Klein Maguire"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
 
Život u ženskim kartuzijama organiziran je slično, pri čemu "sestre konverze" imaju slično organiziran dan kao "braća" u muškim samostanima; a "klauzurne sestre" napuštaju svoje ćelije jedino radi odlaska na zajedničku molitvu u crkvu.<ref>[http://www.chartreux.org/en/nuns/day-typical.php Mrežne stranice Velike Kartuzije: "Typical day of a carthusian nun"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
 
Meso, izuzev ribljeg, kartuzijanski monasi uopće ne jedu.
 
Kartuzije redovno imaju dobro uređena poljoprivredna dobra, čiji su proizvodi zbog pažnje koju ulažu braća glasoviti zbogo visoke kvalitete.<ref>[http://www.kartuzija-pleterje.si/cro/pridelki.html Kartuzija Pleterje: Proizvodi], pristupljeno 30.1.2014.</ref>. Osobito su cijenjeni njihovi likeri, ponajviše zeleni "''Chartreuse''" koji se proizvodi u Velikoj Kartuziju uz korištenje 130 gorskih trava, cvjetova i drugih biljaka.
 
Odijelo im je bijele boje i sastoji se od [[habit]]a, [[škapular]]a i [[kukuljica (odjeća)|kukuljice]]. Kartuzijanke nose pokrivalo za glave oblika kakav je uobičajen kod katoličkih časnih sestara: novakinje bijele boje, a zavjetovane sestre crne boje. Kartuzijanske sestre imaju vrlo staru privilegiju, da u nekim prigodama smiju za vrijeme mise čitati Evanđelje - što je prema katoličkim bogoslužnim propisima inače dopušteno jedino svećenicima i đakonima.
 
Poput drugih kontemplativnih zajednica, kartuzijanci u Srednjoj Europi su raspušteni, a njihovih 24 samostana nacionalizirana mjerama prosvijećenog apsolutiste [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II.]] pod naslovom "Patent o vjerskoj toleranciji" iz 1781. godine. Francuska revolucija je na takav način zatvorila svih 122 kartuzija u Francuskoj (obnovljene su nakon pada Napoleona); što su [[Sekularizam|sekularističke]] vlasti Francuske Republike ponovile 1901. godine (Velika Kartuzija je bila ponovno otvorena tek 1940. godine). Nacionalizaciju tih samostana i zabranu života u kartuzijama bile su u doba ujedinjenja Italije u drugoj polovini 19. stoljeća odredile i vlasti Kraljevine Italije.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/03388a.htm "Catholic Encyclopedia" 1917.: "The Carthusian Order"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
 
U raznim zemljama Europe, u Južnoj Koreji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Argentini djeluje danas 18 kartuzija za redovnike, te 6 za redovnice.<ref>[http://www.chartreux.org/en/houses/ Službene stranice Velike Kartuzije: "The charterhouses in the world"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>.
 
== Kartuzijanci u Sloveniji ==
Kartuzija Pleterje mjesto je života i rada monaha iz cijele srednje Europe, ali i iz nekih drugih krajeva svijeta. Među članovima ove kartuzije ima Slovenaca, Mađara, Hrvata i monaha drugih nacionalnosti.
 
 
==Vanjske poveznice==
* [http://www.kartuzija-pleterje.si/cro/index_cro.html Kartuzija Pleterje] (na hrvatskom jeziku)
* [http://www.chartreux.org/index.php Carthusian Order website]
 
==Izvori==
 
{{izvori}}
 
{{Predložak:Katolički crkveni redovi}}