Kartuzijanski red: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 19:
|}
[[Datoteka:Pleterje.jpg|mini|300px|Kartuzijanski samostan Pleterje u Sloveniji]]
'''Kartuzijanci''' ({{lat icon}}: ''Ordo Cartusiensis (OC)''), rimokatolički crkveni red nastao, poput [[Kamaldolijanci|kamaldolijanaca]] i [[klinijevci|klinijevaca]], reformiranjem pravila [[Benediktinci|benediktinskog reda]] 1084. godine.
 
Osnovao ga je [[sveti Bruno]], temeljemna temelju ponešto izmijenjenih pravila [[sveti Benedikt|svetog Benedikta]] u [[Alpe|Alpama]], u blizini [[Grenoble]]a u Francuskim [[Alpe|Alpama]]. UOndje tom kraju doi danas djeluje Velika Kartuzija, koja funkcionira kao matična kuća Kartuzijanskog reda. Cilj sv. Bruna je bio da ustanovi samostane na osami i u tišini, gdje će se redovnici moći povući iz vreve društva i posvetiti se šutnji, samoći i postu (dnevno se poslužuju dva obroka u kojima nema niti najmanje količine mesa; u vrijeme posta kartuzijanci imaju samo jedan obrok dnevno), te [[Kontemplacija|kontemplativnoj molitvi]] i [[Bogoslužje|liturgiju]. Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji.
 
Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima - tipično u planinama i šumovitim područjima.
 
Po načinu života, život redovnika kartuzijanaca u "''kartuziji''" predstavlja kombinaciju [[Pustinjak|eremitskog (pustinjačkog)]] i [[Cenobiti|cenobitskog (samostanskog)]] oblika [Redovnik|redovničkog]] života. Kako se u dnevnoj rutini života osobitu pažnju posvećuje samoći i tišini, smije se reći da prevladavaju eremitski elementi. Redovnici su nastanjeni u odijeljenim kućicama koje povezuju dugački hodnici. Članovi reda se sastaju samo na molitvi.
 
==Život u kartuziji==
Red je znamenit po noćnoj molitvi: u muškim samostanima se redovnici bude u 23,00 sati (nakon što su imali na raspolaganju pet sati za spavanje), te nakon pola sata bogoslužja u vlastitoj ćeliji odlaze na zajedničko [[bogoslužje]]; potom se praktično neprekidno moli (u crkvi ili u vlastitoj ćeliji) do 03,15 ujutro narednog dana. Vrijeme od 08,00 do 17,00 sati radnim danom (uključujući subotu) je posvećeno radu, koji se prekida kraćim molitvama, te vremenom za ručak i odmor od 11,00 - 13,00 sati. Kartuzijanci koji su svećenici ("patri") imaju nešto drugačije obveze od "braće" koji se bave fizičkim poslom. Braća žive pravim samotnjačkim životom i vrlo rijetko razgovaraju s bilo kime; patri češće komuniciraju s vjernicima koji dolaze u samostan. koji Svaki posao se radi pažljivo i "kao da se služi Bogu". Pjevani dijelovi bogoslužja (a bogoslužje je kod kartuzijanaca pretežno pjevano) su na latinskom jeziku, prema bogoslužnim knjigama i propisima drevnog tzv. "Kartuzijanskog reda". Ni drugi dijelovi života u kartuzijama u principu nisu mijenjani povodom reformi provedenih II. vatikanskog koncila - te zapravo nisu bitno mijenjani još od vremena sv. Bruna.<ref>[http://www.chartreux.org/en/houses/transfiguration/carthusian_life.pdf "The Cartusian Life"], v. osobito str. 8, 16., 19., 20., Charterhouse of the Transfiguration Carthusian Monastery, Arlington, Vermont, pristupljeno 30.1.2014.</ref> Sami kartuzijanci daju lapidarno objašnjenje: "''Cartusia nunquam reformata quia nunquam deformata''" —"Kartuzijanski red nije nikad bio reformiran, jer nikad nije bio deformiran."<ref>[http://www.nancykleinmaguire.com/press/articles/008.html Robbins McLean, recenzija knjige "An Infinity of Little Hours" od "Nancy Klein Maguire"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
 
Po načinu života, život redovnika kartuzijanaca u "''kartuziji''" predstavlja kombinaciju [[Pustinjak|eremitskog (pustinjačkog)]] i [[Cenobiti|cenobitskog (samostanskog)]] oblika [Redovnik|redovničkog]] života. Kako se u dnevnoj rutini života osobitu pažnju posvećuje samoći i tišini, smije se reći da prevladavaju eremitski elementi. Redovnici su nastanjeni u odijeljenim kućicama koje povezuju dugački hodnici. Članovi reda se sastaju samo na molitvi, čak i objeduju svaki u svojoj ćeliji.
 
Red je znamenit po noćnoj molitvi: u muškim samostanima se redovnici bude u 23,00 sati (nakon što su imali na raspolaganju pet sati za spavanje), te nakon pola sata bogoslužja u vlastitoj ćeliji odlaze na zajedničko [[bogoslužje]]; potom se praktično neprekidno moli (u crkvi ili u vlastitoj ćeliji) do 03,15 ujutro narednog dana. Vrijeme od 08,00 do 17,00 sati radnim danom (uključujući subotu) je posvećeno radu, koji se prekida kraćim molitvama, te vremenom za ručak i odmor od 11,00 - 13,00 sati. Kartuzijanci koji su svećenici ("patri") imaju nešto drugačije obveze od "braće" koji se bave fizičkim poslom. Braća žive pravim samotnjačkim životom i vrlo rijetko razgovaraju s bilo kime; patri češće komuniciraju s vjernicima koji dolaze u samostan. koji Svaki posao se radi pažljivo i "kao da se služi Bogu".
 
Život u ženskim kartuzijama organiziran je slično, pri čemu "sestre konverze" imaju slično organiziran dan kao "braća" u muškim samostanima; a "klauzurne sestre" napuštaju svoje ćelije jedino radi odlaska na zajedničku molitvu u crkvu.<ref>[http://www.chartreux.org/en/nuns/day-typical.php Mrežne stranice Velike Kartuzije: "Typical day of a carthusian nun"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
Line 37 ⟶ 40:
Odijelo im je bijele boje i sastoji se od [[habit]]a, [[škapular]]a i [[kukuljica (odjeća)|kukuljice]]. Kartuzijanke nose pokrivalo za glave oblika kakav je uobičajen kod katoličkih časnih sestara: novakinje bijele boje, a zavjetovane sestre crne boje. Kartuzijanske sestre imaju vrlo staru privilegiju, da u nekim prigodama smiju za vrijeme mise čitati Evanđelje - što je prema katoličkim bogoslužnim propisima inače dopušteno jedino svećenicima i đakonima.
 
==Povijest reda==
Poput drugih kontemplativnih zajednica, kartuzijanci u Srednjoj Europi su bili raspušteni, a njihova 24 samostana nacionalizirana mjerama prosvijećenog apsolutiste [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|cara Josipa II.]] pod naslovom "Patent o vjerskoj toleranciji" iz 1781. godine. Francuska revolucija je na sličan način zatvorila svih 122 kartuzija u Francuskoj (obnovljene su nakon pada Napoleona); što su [[Sekularizam|sekularističke]] vlasti Francuske Republike ponovile 1901. godine (Velika Kartuzija je bila ponovno otvorena tek 1940. godine). Nacionalizaciju tih samostana i zabranu života u kartuzijama bile su u doba ujedinjenja Italije u drugoj polovini 19. stoljeća odredile i vlasti Kraljevine Italije.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/03388a.htm "Catholic Encyclopedia" 1917.: "The Carthusian Order"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
 
U raznim zemljama Europe, u Južnoj Koreji, Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i Argentini djeluje danas 18 kartuzija za redovnike, te 6 za redovnice. U njima živi oko 370 redovnika i 75 redovnica.<ref>[http://www.chartreux.org/en/houses/order-today.php Službene stranice Velike Kartuzije: "The charterhousesOrder in the worldToday"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>. U njima živi oko 400 redovnika i redovnica.
 
Red je znamenit po noćnoj molitvi: u muškim samostanima se redovnici bude u 23,00 sati (nakon što su imali na raspolaganju pet sati za spavanje), te nakon pola sata bogoslužja u vlastitoj ćeliji odlaze na zajedničko [[bogoslužje]]; potom se praktično neprekidno moli (u crkvi ili u vlastitoj ćeliji) do 03,15 ujutro narednog dana. Vrijeme od 08,00 do 17,00 sati radnim danom (uključujući subotu) je posvećeno radu, koji se prekida kraćim molitvama, te vremenom za ručak i odmor od 11,00 - 13,00 sati. Kartuzijanci koji su svećenici ("patri") imaju nešto drugačije obveze od "braće" koji se bave fizičkim poslom. Braća žive pravim samotnjačkim životom i vrlo rijetko razgovaraju s bilo kime; patri češće komuniciraju s vjernicima koji dolaze u samostan. koji Svaki posao se radi pažljivo i "kao da se služi Bogu". Pjevani dijelovi bogoslužja (a bogoslužje je kod kartuzijanaca pretežno pjevano) su i danas na latinskom jeziku, prema bogoslužnim knjigama i propisima drevnog tzv. "Kartuzijanskog redaobreda". Ni drugi dijelovi života u kartuzijama u principu nisu mijenjani povodom reformi provedenih nakon [[Drugi vatikanski sabor|II. vatikanskog koncila]] - te zapravo nisu bitno mijenjani još od vremena sv. Bruna.<ref>[http://www.chartreux.org/en/houses/transfiguration/carthusian_life.pdf "The Cartusian Life"], v. osobito str. 8, 16., 19., 20., Charterhouse of the Transfiguration Carthusian Monastery, Arlington, Vermont, pristupljeno 30.1.2014.</ref> Sami kartuzijanci daju lapidarno objašnjenje: "''Cartusia nunquam reformata quia nunquam deformata''" — "Kartuzijanski red nije nikad bio reformiran, jer nikad nije bio deformiran."<ref>[http://www.nancykleinmaguire.com/press/articles/008.html Robbins McLean, recenzija knjige "An Infinity of Little Hours" od "Nancy Klein Maguire"], pristupljeno 30.1.2014.</ref>
 
== Kartuzijanci u Sloveniji ==
Line 51 ⟶ 57:
* [http://www.kartuzija-pleterje.si/cro/index_cro.html Kartuzija Pleterje] (na hrvatskom jeziku)
* [http://www.chartreux.org/index.php Carthusian Order website]
* [https://www.youtube.com/watch?v=lL4MpdaUV3g "Tišina"], film o životu u kartuziji, 2 h 41 min, titlovi na hrvatskom
* [https://www.youtube.com/watch?v=lL4MpdaUV3g "Beyond the Silence"], video o kartuzijanskom životu danas, 13 min, titlovi na engleskom
 
 
==Izvori==