Razlika između inačica stranice »Pjevanje«

Nema promjene veličine ,  prije 6 godina
m
 
===Povijest i razvoj===
Ljudski glas je najstarije glazbalo. Naši preci su vlastitim glasom pronalazili načine izražavanja, da bi tek kasnije otkrili druge izvore zvuka. Vokalna glazba postoji koliko i povijest čovječanstva. [[Sumerani]] su pjevali u svojim hramovima prije 5000 godina. Na [[zapad]]u tradicija pjevanja razvila se iz [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] [[contuscantus planus]]a (vrsta gregorijanskih melodija), preko [[opera|opere]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]], pa do današnjih raznolikih glazbenih stilova<ref>Ilustrirana enciklopedija glazbe, glavni urednik: Paul Du Noyer, str. 438, ISBN 953-6458-97-7</ref>. Prvo zabilježeno spominjanje pojmova dubokog glasa i glavnog glasa bilo je oko [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kada se počelo razlikovati "grleni glas" (pectoris, guttoris, capitis - u ovom trenutku se vjeruje da je glavni glas naveden u falseto registru), a to su zabilježili [[pisac|pisci]] [[Jean de Garlande]] i [[Hieronymus de Moravia]].<ref>''Sadie Stanley (ed.) (1980.) ''<div dir="ltr">Novi Grove rječnik glazbe i glazbenika, ''''''''Vol 6. Edmund to Fryklund''''''. Macmillan. ISBN 1-56159-174-2.''</ref> Izraz je kasnije usvojen u okvirima [[Bel canto|Bel canta]] (metode talijanskog opernog pjevanja), gdje je duboki glas identificiran kao najniži, a glavni glas kao najviši u tri vokalna registra: pluća, prolazak kroz šupljinu i glavni registar.<ref name="SJ">Stark James (2003.) ''Bel canto: O povijesti vokalne pedagogije''. University of Toronto Press. ISBN 978-0802086143.</ref> Ovaj pristup i danas podržavaju neki vokalni pedagozi. Trenutačno drugi popularni pristup koji se temelji na Bel canto modelu, je podjela na muške i ženske glasove u tri registra. Muški glasovi podijeljeni su u "plućni registar", "glavni registar", i "falseto registar", a ženski glasovi u "plućni registar", "srednji registar" i "glavni registar". Učitelji pjevanja ukazuju da se glavni registar u pjevanju koristi rezonancijom i osjećajem iz glave.<ref>Clippinger David Alva (1917.) Glavi glas i drugi problemi: Praktični razgovor o pjevanju. Oliver Ditson, 12. Singing at Project Gutenberg</ref>
 
Međutim, kako se znanje o ljudskoj psihologiji povećalo tijekom posljednjih dvjesto godina, došlo je do boljeg razumijevanja fizičkog procesa pjevanja i vokalne produkcije. Kao rezultat toga, mnogi vokalni pedagozi, kao što su [[Ralph Appelman]] sa Sveučilišta Indiana i [[William Vennard]] sa Sveučilišta Južne Kalifornije, nanovo su definirali ili čak izbacili termine ''duboki glas'' i ''glavni glas''.<ref name="SJ"/> Konkretno, korištenje termina ''plućnog registra'' i ''glavnog registra'' postaje kontroverzno, jer danas više nije uobičajeno vidjeti vokalne registre kao proizvod koji dolazi iz grkljana, a da nema veze s prsima, plućima i glavom. Iz tog razloga, mnogi vokalni pedagozi smatraju da treba govoriti o vokalnom registru kao proizvodu prsa i glave. Oni dodaju da je vibracija koja se osjeća u tim područjima, pojava rezonancije i trebala bi biti opisana uz termin ''vokalne rezonancije'', a ne uz registar. Ti pedagozi radije upotrebljavaju termine ''duboki glas'' i ''glavni glas'' nego termin ''registar''. U tom pogledu smatra se da je problem kojeg ljudi identificiraju s registrom, ustvari problem kod prilagodbe rezonancije. Ovo je također stajalište jednako rezultatima studija vokalnog registra s drugih akamedmskih područja koja uključuju: [[logopedija|logopediju]], [[fonetika|fonetiku]] i [[lingvistika|lingvistiku]]. Iako su obje metode još uvijek u uporabi, aktualna vokalna pedagoška praksa, sklona je više novijim znanstvenim pogledima, dok neke druge škole uzimaju u obzir oba gledišta.<ref name="KJ"/>