Pjevanje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Povijest i razvoj: o=a |
|||
Redak 51:
===Povijest i razvoj===
Ljudski glas je najstarije glazbalo. Naši preci su vlastitim glasom pronalazili načine izražavanja, da bi tek kasnije otkrili druge izvore zvuka. Vokalna glazba postoji koliko i povijest čovječanstva. [[Sumerani]] su pjevali u svojim hramovima prije 5000 godina. Na [[zapad]]u tradicija pjevanja razvila se iz [[srednji vijek|srednjovjekovnog]] [[
Međutim, kako se znanje o ljudskoj psihologiji povećalo tijekom posljednjih dvjesto godina, došlo je do boljeg razumijevanja fizičkog procesa pjevanja i vokalne produkcije. Kao rezultat toga, mnogi vokalni pedagozi, kao što su [[Ralph Appelman]] sa Sveučilišta Indiana i [[William Vennard]] sa Sveučilišta Južne Kalifornije, nanovo su definirali ili čak izbacili termine ''duboki glas'' i ''glavni glas''.<ref name="SJ"/> Konkretno, korištenje termina ''plućnog registra'' i ''glavnog registra'' postaje kontroverzno, jer danas više nije uobičajeno vidjeti vokalne registre kao proizvod koji dolazi iz grkljana, a da nema veze s prsima, plućima i glavom. Iz tog razloga, mnogi vokalni pedagozi smatraju da treba govoriti o vokalnom registru kao proizvodu prsa i glave. Oni dodaju da je vibracija koja se osjeća u tim područjima, pojava rezonancije i trebala bi biti opisana uz termin ''vokalne rezonancije'', a ne uz registar. Ti pedagozi radije upotrebljavaju termine ''duboki glas'' i ''glavni glas'' nego termin ''registar''. U tom pogledu smatra se da je problem kojeg ljudi identificiraju s registrom, ustvari problem kod prilagodbe rezonancije. Ovo je također stajalište jednako rezultatima studija vokalnog registra s drugih akamedmskih područja koja uključuju: [[logopedija|logopediju]], [[fonetika|fonetiku]] i [[lingvistika|lingvistiku]]. Iako su obje metode još uvijek u uporabi, aktualna vokalna pedagoška praksa, sklona je više novijim znanstvenim pogledima, dok neke druge škole uzimaju u obzir oba gledišta.<ref name="KJ"/>
| |||
.jpg){kind=link}