Wikipedija

Ruđer Bošković: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Uklonjena promjena suradnika Brby, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Wüstenfuchs
mNema sažetka uređivanja
Redak 28:
== Životopis ==
 
Bošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali [[Nikola Bošković]] (preselio iz sela [[Orahov Do|Orahova Dola]] u Dubrovnik oko 1688. - Dubrovnik, 1721.) i Pavle Bettera (Dubrovnik, 1674. - Dubrovnik, 1776.)<ref>[http://www.google.de/url?sa=t&source=web&cd=10&ved=0CFYQFjAJ&url=http%3A%2F%2Fwww.ifzg.hr%2Fdjelatnici1%2Fmartinovic%2FLjetopis%2520zivota%2520i%2520djela%2520Rudera%2520Boskovica.PDF&rct=j&q=%22orahov%20dol%22&ei=bMhxTof_MKTY4QTasYG1CQ&usg=AFQjCNHg9sG23xB265MfrP2jVaxUz4TpEw&cad=rja [[Ivica Martinović]], Ljetopis života i djela Ruđera Boškovića, Dubrovački horizonti 35 (1995), pp. 41-48. Posebni otisak (pristupljeno 15. rujna 2011.)]</ref> Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u [[Rim]], gdje stupa u isusovačkiisusovačko [[CollegiumPapinsko Romanumsveučilište Gregoriana|Papinsko sveučilište Gregorianu]]. i [[1732]]. godine gdje završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen uza [[svećenik]]a i stupio je u [[Isusovci|isusovački red]]. Godine [[1740]]. godine postaje profesor matematike.<br>
Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: [[Petar Bošković|Petra]], [[Baro Bošković|Bara]] i [[Anica Bošković|Anicu]]. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika [[Baro Bettera|Bara Bettere]].
 
Redak 35:
Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, [[infinitezimalni račun|beskonačno malim veličinama]], [[logaritam|logaritmima]] [[negativni broj|negativnih brojeva]], problemom [[tijelo maksimalne atrakcije|tijela maksimalne atrakcije]] itd. U svojoj knjizi '''Elementa matheseos universae''', Rim [[1754]]., daje znatan broj [[teorem]]a iz [[trigonometrija|trigonometrije]], prvi izvodi četiri osnovne [[diferencijalni račun|diferencijalne formule]] [[sferna trigonometrija|sferne trigonometrije]], kao i [[oskulatorni krug]].
 
U raspravi '''De aestu maris''' ([[1747]].), prvi među matematičarima govori o [[neeuklidska geometrija|neeuklidskoj]] [[geometrija|geometriji]], u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se danas i danas upotrebljava.
 
=== Astronomija ===
Redak 43:
=== Geodezija ===
 
U geodeziji, [[1741]]. Ruđer Bošković je iznio ideju o [[geoid]]u kao obliku Zemlje. U knjizi '''De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV '''([[1755]].) prvi obraća pažnju na skretanja vertikalaokomica, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele [[masa]] na površini Zemlje. U tu je svrhu [[1750]]. izveo mjerenje [[meridijan]]skog luka između Rima i [[Rimini]]ja zajedno s [[Christopher Maire|Christopherom Maireom]] i razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski [[1770]]. godine.
[[FileDatoteka:Bosco-image-1-14.jpg|thumb|right|Stranica iz Boškovićeve knjige Teorija prirodne filozofije s crtežima krivulja koje se danas nazivaju Boškovićeve krivulje sile.]]
 
=== Optika ===
 
U optici je poznat po instrumentima kaopoput što je prizmaprizme s promjenljivim kutom i kružnikružnog mikrometarmikrometra.
 
=== Teorija atoma ===
 
U djelu '''[[Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium]]''', objavljenom u [[Beč]]u [[1758]]. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. [[Niels Bohr|Bohr]]ov model [[atom]]a je direktanizravna potomakposljedica Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon [[sila]], koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija [[Michael Faraday]]. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire [[oblak|oblaci]] privlačno-odbojnih sila (''Boškovićevo polje'').
 
=== Međunarodni znanstveni rad i doprinos u diplomaciji ===
 
Bošković se, iako svećenik, zalagao za [[Kopernikov sustav]]. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. Godine [[1761]]. godine astronomi su se pripremali da promatrajupromatrati prolaz [[Venera (planet)|Venere]] ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski [[Royal Society]] šalje u [[Carigrad]] kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u [[Sankt Petersburg]]u. [[Francuska]] ga je [[1773]]., kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za [[mornarica|mornaricu]]. Bio je poznat i kao [[inženjer]], [[pjesnik]] i [[diplomat]]. Kao inženjer, na zahtjev pape [[Benedikt XIV.|Benedikta XIV.]] napravio je planove za popravku [[apsida]] i [[kupola]] [[Bazilika Sv. Petra|crkve Svetog Petra]] u Rimu i radio na [[melioracija|isušivanju]] [[močvara]] u [[Italija|Italiji]]. Kao diplomat odlazi u [[London]] kako bi ublažio sumnje [[Velika Britanija|Velike Britanije]] da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva i primljen i u londonski Royal Society.
 
Ruđer Bošković je umro 13. veljače 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.
Redak 79:
<BR>
 
== Svojatanja ==
 
Boškovićev uspjeh slave tri države: [[Hrvatska]], [[Italija]] i [[Srbija]].
 
Većina izvora govori o njegovu hrvatstvu.<ref name="Dadić">Dadić, Žarko. ''Ruđer Bošković'' (usporedan tekst na hrvatskom i engleskom). Zagreb: Školska Knjiga, 1987.</ref> U pismima sestri Anici (Anna), govori joj kako nije zaboravio hrvatski jezik.<ref name="Dadić">Dadić, Žarko. ''Ruđer Bošković'' (Paralelanusporedan tekst na hrvatskom i engleskom). Zagreb: Školska Knjiga, 1987.</ref>
Bošković nikada nije osporavao svoju povezanost s rodnim gradom, pokrajinom i narodom. Kad ga je d`Alembert u jednoj svojoj publikaciji nazvao »talijanskim matematičarem velikoga ugleda«, Bošković je u djelu Voyage astronomique et geographique to ispravio napisavši da je Dalmatinac iz Dubrovnika, a ne Talijan.<ref name="Letica">Marito Mihovil Letica: Bošković je samo Hrvat, [[Hrvatsko slovo]], 27. siječnja 2012., str. 16.-17. </ref> Većina njegovih pisama rodbini i prijateljima u Dubrovniku napisana je na hrvatskom (ilirskom) jeziku.<ref name="Hans Ullmaier">http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac386.nsf/AllWebDocs/Rugjer_Boskovic_je_nas_suvremenik_ Hans Ullmaier, Rugjer Bošković je naš suvremenik, Vijenac, Broj 386 – 387, 18. prosinca 2008., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 15. rujna 2011.)</ref>
Kad je bio u [[Beč]]u [[1757]]., uočio je hrvatske vojnike kako idu na bojište u tijeku [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] i odmah otrčao vidjeti ih, želeći im 'Božju pomoć' po starom hrvatskom običaju.<ref name="Harris"> Harris, Robin. ''Dubrovnik, A History''. London: Saqi Books, 2003. ISBN 0-86356-332-5 </ref> U pismu bratu Baru u Dubrovniku iz Beča 1757., opisuje taj susret s časnicima hrvatskih postrojbi. Na kraju pisma oduševljeno je napisao: »''Eviva Haddick e i nostri Croati!''«<ref name="Hans Ullmaier"/><ref name="Letica"/><ref>Letica napućuje na Vladimir Varićak: Ulomak Boškovićeve korespondencije, Zagreb, 1911., str. 344.-346.</ref> Dok je živio u [[Pariz]]u, svjedočio je jednoj vojnoj paradi, te kad je opazio hrvatsku jedinicu iz Dubrovnika izgovara: "''Evo ih, moji hrabri Hrvati!''".<ref name="Harris"> Harris, Robin. ''Dubrovnik, A History''. London: Saqi Books, 2003. ISBN 0-86356-332-5 </ref>.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Ruđer_Bošković"