Hrvatski državni arhiv: razlika između inačica

Razvoj Hrvatskog državnog arhiva kao središnje hrvatske arhivske ustanove odvijao se paralelno s razvojem sustava zaštite nacionalne arhivske baštine. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] isprave i spise [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]] čuvali su [[ban]]ovi, banovci, [[protonotar]]i i [[Zagrebački kaptol]]. Hrvatski sabor od 17. stoljeća sustavnije radi na popisivanju i zaštiti najvrednijega gradiva [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]]. Temeljem saborske odluke 1643. zemaljski blagajnik [[Ivan Zakmardi|Ivan Zakmardi de Diankovec]] daje izraditi na zemaljski trošak posebnu škrinju povlastica Kraljevine u koju se, zajedno s popisom, pohranjuju zemaljske isprave, zakoni i povlastice. Time su postavljeni temelji današnjega današnjega državnog arhiva u Hrvatskoj.