Razlika između inačica stranice »Hrvatski državni arhiv«

m
bez sažetka
m
== Povijest HDA ==
 
Razvoj Hrvatskog državnog arhiva kao središnje hrvatske arhivske ustanove odvijao se paralelno s razvojem sustava zaštite nacionalne arhivske baštine. U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] isprave i spise [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]] čuvali su [[ban]]ovi, banovci, [[protonotar]]i i [[Zagrebački kaptol]]. Hrvatski sabor od 17. stoljeća sustavnije radi na popisivanju i zaštiti najvrednijega gradiva [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]]. Temeljem saborske odluke 1643. zemaljski blagajnik [[Ivan Zakmardi|Ivan Zakmardi de Diankovec]] daje izraditi na zemaljski trošak posebnu škrinju povlastica Kraljevine u koju se, zajedno s popisom, pohranjuju zemaljske isprave, zakoni i povlastice. Time su postavljeni temelji današnjega današnjega državnog arhiva u Hrvatskoj.
 
Kako su banovi, banovci i protonotari službene spise zadržavali kod sebe, [[Sabor]] s vremenom donosi niz propisa o predaji službenih spisa u Arhiv Kraljevine te 1744. odluku o imenovanju Ladislava Kiralya prvim zemaljskim arhivarom. Godine 1745. daje mu posebnu uputu, prvu kod nas poznatu, o sređivanju, izlučivanju, signiranju, popisivanju i čuvanju spisa Kraljevine.