Razlika između inačica stranice »Grimorij«

Dodano 1.018 bajtova ,  prije 6 godina
sadržaj
m (lektura)
(sadržaj)
[[Slika:Honorius.jpg|350px|desno|mini|Grimorij pape Honorija]]
[[Slika:Sixthandseventhbooks frontpiece 1880.png|200px|desno|mini|Šesta i sedma Mojsijeva knjiga, New York, 1880.]]
'''Grimorij''', također '''grimoar''', ([[francuski jezik|fr.]] ''grimoire'') ili '''Knjiga sjenki''', je tekstualni priručnik [[magija|magije]]. U upotrebi su i drugi nazivi poput ''obrednik'', ''crna knjiga'', ''knjiga bajalica'' i ''vještičji kodeks''. Ovakvi priručnici poznati su širom [[Europa|Europe]] još od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Koristio se u poganskoj [[vještice|vještičjoj tradiciji]] i u [[čarobnjak|čarobnjaštvu]] i svaki je adept sastavljao vlastiti grimorij.<ref>Iolar, Paganizam u teoriji i praksi, Knjiga prva, Doktrina paganizma, str. 421.</ref>
 
Grimoriji sadrže upute kako napraviti magijske objekte, poput [[talisman]]a i [[magijski krug|magičnog kruga]], kako izvoditi magične čarolije, prizivati [[anđeo|anđele]] i [[demon]]e, daju njihova imena i karakteristike, nabrajaju čini za ljubav, ozdravljenje, uništenje neprijatelja, bogatstvo, bacanje uroka i sličnoopise drugih magijskih postupaka. Za mnoge takve [[knjiga|knjige]] i rukopise vjerovalo se kako i same imaju magijska svojstva.
 
Većina grimorija su [[apokrifi|apokrifni spisi]] koji su autorstvo atributirali znamenitim povijesnim osobama kako bi djelima dali [[autoritet]] i značaj.
=== Stari vijek ===
 
Najstariji magijski tekstovi pronađeni su [[arheologija|arheološkim]] iskapanjima u [[drevni Egipat|Egiptu]] i na glinenim pločicama iz [[Asurbanipal]]ove knjižnice iz [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]]<ref>Knight, Thomas H., Magija, str. 59.</ref>, te zapisi rituala i prizivanja iz [[sumer]]skog grada [[Uruk]]a, datirani u [[5. stoljeće pr. Kr.|5.]] i [[4. stoljeće pr. Kr.]]<ref>Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, str. 8.</ref>
 
Židovi su imali, također, razvijenu okultnu tradiciju. Prema [[Biblija|biblijskoj tradiciji]], autorstvo nad [[okultizam|okultnim]] tekstovima pripisivano je još od antike [[Židovi|židovskim]] patrijarsima i prorocima poput [[Henok]]a (''Knjiga Henokova''), [[Mojsije|Mojsija]] ( ''Knjige Mojsijeve'') i [[Salomon]]a (''Clavicula Salomonis'', ''[[Testament kralja Salomona|Salomonov zavjet]]'' iz [[1. stoljeće|1.]]-[[3. stoljeće|3. stoljeća]] i dr.).<ref>Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, str. 15.</ref>
 
U vrijeme [[helenizam|helenizma]] utjecaj židovske magije proširio se i na Egipat, gdje se isprepleo s egipatskom magijom. O tome svjedoče [[Grčka|grčko]]-[[egipat]]ski magijski [[papirus]]i pronađeni u 19. stoljeću na području nekadašnjeg helenističkog Egipta.<ref>Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, str. 9.-10.</ref> Za vrijeme [[Ptolemejevići|Ptolemejevića]], u čuvenoj [[Aleksandrijska knjižnica|Aleksandrijskoj knjižnici]] čuvali su se brojni heremetički i okultno-magijski rukopisi grčkog, egipatskog i [[Perzija|perzijskog]] podrijetla.<ref>Iolar, Paganizam u teoriji i praksi, Knjiga prva, Doktrina paganizma, str. 422.</ref>
 
Priznavanje [[kršćanstvo|kršćanstva]] kao jedine službene [[religija|religije]] u [[Rimsko Carstvo|Rimskom Carstvu]], potisnulo je stara vjerovanja koja su žigosana kao [[poganstvo|poganska]] i neprimjerena za kršćane.
* ''[[Lemegeton|Lemegeton Clavicula Salomonis]]'', [[17. stoljeće]]
 
Početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] pojavljuju se prvi [[tiskarstvo|tiskani]] grimoriji, čime takva literature postaje dostupnija širem krugu obrazovanih ljudi.<ref>Havens, Nigel, Tradicija čarobnjaštva, str. 38.</ref>
 
=== 18. i 19. stoljeće ===
* ''[[Magus]]'', autora [[Francis Barrett|Francisa Baretta]] iz [[1801]].
* ''[[Grand Grimoire]]'', navodno izdan [[1522]]., ali vjerojatno nije nastao prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
* ''[[Knjiga svetog Ciprijana]]'', pretendira na [[1510]]. kao godinu tiskanja, ali prvi spomen je tek iz [[1802]].<ref>Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, str. 114.</ref>
 
=== 20. stoljeće ===
*''Davies, Owen, Grimoires, A History of Magic Books, Oxford University Press, New York, 2009.'' ISBN 978-0-19-920451-9
*''Havens, Nigel, Tradicija čarobnjaštva, Nova Arka, Zagreb, 1996.'' ISBN 953-6123-31-2
*''Iolar, Paganizam u teoriji i praksi, Knjiga prva, Doktrina paganizma, Despot Infinitus, Zagreb, 2013.'' ISBN 978-953-7892-12-8
*''Knight, Thomas H., Magija, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2001.'' ISBN 953-6234-91-2