Programski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 26:
Dvije dijametralno suprotne paradigme se smatraju krajnjim točkama na pravcu programskih paradigmi, ''imperativna'' i ''funkcijska''. Središnji koncept imperativne programske paradigme jest ''instrukcija'' ili ''naredba''. Stroj tumači svaku instrukciju u programu na način da mijenja globalno ''stanje'' stroja. Suprotno tome u funkcijskoj paradigmi temeljni gradivni blok programa jest ''funkcija''. S obzirom da se misli na matematičku funkciju, dijeljeno stanje ne postoji, ali se može simulirat. Tumačenje funkcijskog programa se svodi na zamjenu svake pojave ''primjene'' funkcije s njenom ''definicijom''.
==
Ključna razlika između prirodnog (ljudskog) i programskog jezika jest u ''jednoznačnosti'' tumačenja. Programski jezici su osmišljeni da jednoznačno opisuju svijet i time jamče ''determinističko izvođenje'' (tumačenje) tog opisa na stroju. Međutim, prirodni jezici su nastali u
▲Nadalje, razmotrite sljedeću rečenicu "2+2". Ovaj izraz će se jedinstveno protumačiti kao "zbroji dva i dva" i rezultirati će s brojem 4. Kakva korist bi bila u tome da stroj protumači ovaj izraz, ovisno o raspoloženju, kao "zbroji dva i tri" ili "oduzmi 2 i 2".
Zgodno je primjetiti kako ljudskim jezikom opisujemo okružujući svijet ideja, a taj opis tumače ljudi. Shodno tome čovjeka se može promatrati kao obično računalo koje prepoznaje i tumači ljudski jezik. Dodatno, linija odvajanja između prirodnog i programskog jeziku se čini dovoljno tanka da je prihvatljivo smatrati je kao kontinuum, odnosno kao evoluciju jezika.▼
▲Zgodno je primjetiti kako ljudskim jezikom opisujemo okružujući svijet ideja, a taj opis tumače ljudi. Shodno tome čovjeka se može promatrati kao
== Povijest programskih jezika ==
| |||