Razlika između inačica stranice »Kartuzijanci«

Nema promjene veličine ,  prije 7 godina
bez sažetka
Oznaka: mobilni uređaj
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="float: right; width: 300px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; border-style: solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>'''BenediktinciKartuzijanci'''''</big><br>
|-
| align=center | [[Datoteka:Carthusian coat of arms-2006 11 30 murraybuckley.svg]]
'''Kartuzijanci''' ({{lat icon}}: ''Ordo Cartusiensis (OC)''), rimokatolički crkveni red nastao, poput [[Kamaldolijanci|kamaldolijanaca]] i [[klinijevci|klinijevaca]], reformiranjem pravila [[Benediktinci|benediktinskog reda]] 1084. godine.
 
Osnovao ga je [[sveti Bruno]], na temelju ponešto izmijenjenih pravila [[sveti Benedikt|svetog Benedikta]], u blizini [[Grenoble]]a u Francuskim [[Alpe|Alpama]]. Ondje i danas djeluje Velika Kartuzija, koja funkcionira kao matična kuća Kartuzijanskog reda. Cilj sv. Bruna je bio da ustanovi samostane na osami i u tišini, gdje će se redovnici moći povući iz vreve društva i posvetiti se šutnji, samoći i postu (dnevno se poslužuju dva obroka u kojima nema niti najmanje količine mesa; u vrijeme posta kartuzijanci imaju samo jedan obrok dnevno), te [[Kontemplacija|kontemplativnoj molitvi]] i [[Bogoslužje|liturgijuliturgiji]]. Red se raširio po Francuskoj, Njemačkoj i sjevernoj Italiji.
 
Kartuzije su na tihim i izoliranim mjestima - tipično u planinama i šumovitim područjima.
 
 
==Život u kartuziji==