Bliski istok: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 188.252.170.77, vraćeno na zadnju inačicu suradnika EmausBot |
||
Redak 26:
Iako se često smještaju izvan okvira Bliskog istoka, [[Sjeverna Afrika]] ili [[Magreb]] nemaju jake kulturne i jezične veze s regijom, a povijesno su dijelili mnoge događaje koji su oblikovali [[mediteran]]sku i bliskoistočnu [[subregija|regiju]]. Te događaje potaknuli su [[Feničani|fenička]] kolonija [[Kartaga]], [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimska]] civilizacija, te [[muslimani|muslimansko]] arapsko-[[berberi|berbersko]] i [[Otomansko Carstvo]]. Magreb se ponekad uključuje, a ponekad isključuje iz Bliskog istoka od medija i u neformalnoj uporabi. Većina akademika ipak nastavlja identificirati sjevernu Afriku kao [[fizička geografija|geografski]] dio Afrike, ali uz blisku povezanost s [[jugozapadna Azija|jugozapadnom Azijom]] u terminima [[politika|politike]], [[kultura|kulture]], religije, jezika, povijesti i genetike. To se može usporediti s ostalim sličnim primjerima poput [[Tasmanija|Tasmanije]] i [[Newfoundland]]a koji geografski ne pripadaju Europi, ali dijele mnogo osobina sa sjeverozapadnom i [[sjeverna Europa|sjevernom Europom]]. [[Madagaskar]] je jednako tako u određenom smislu bliži [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] nego [[istočna Afrika|jugoistočnoj Africi]].
Iako se često grupiraju u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]] na osnovi geografske blizine i kontinuiteta, [[Kavkaz]], [[Cipar]] i [[Turska]] se općenito smatraju dijelom [[Europa|Europe]] u kulturnom i političkom smislu zbog svojih povijesnih i nedavnih političkih veza s tom regijom. [[Armenija]] i [[Cipar]], primjerice, iako se nalaze geografski vrlo blizu Bliskog istoka, posjeduju dva važna kriterija koji ih povezuju više s Europom nego s Bliskim istokom: njihov nacionalni identitet koji kombinira [[Indoeuropljani|indo-europsku]] lingvističku pozadinu i većinu stanovništva koja pristaje uz [[kršćanstvo]]. Ti čimbenici ne odgovoraju karakteristikama bliskoistočnih zemalja koji imaju samo jednu osobinu (indo-europski jezici, primjerice, dominiraju Iranom i Afganistanom) ili drugu (Libanon je jedina zemlja koja ima kršćansku većinu, iako i to ostaje jednako spekulativno). Turska ne posjeduje nijednu od tih europskih osobina, ali ima duboku povijesnu (
[[Središnja Azija|Srednjoazijske]] zemlje iz bivšeg [[SSSR|sovjetskog bloka]] također pokazuju u različitim stupnjevima sklonost i povijesne veze s Bliskim istokom, ali ni na jedan uniformirani način. Dok južne države [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]] i [[Tadžikistan]] prikazuju mnoge kulturne, povijesne i sociopolitičke sličnosti s Bliskim istokom, [[Kazahstan]] i [[Kirgistan]] su primjeri zabačenijih i mješovitih kultura. Zbog toga su ove države viđene kao [[Euroazija|euroazijske]] (na načine slične s Kavkazom), a njihova ih je ruska/sovjetska prošlost odijelila na različite načine od Bliskog istoka. Kasnije je uslijedio pokret za ponovnu uspostavu veza s regijom (npr. u [[Tadžikistan]]u je utemeljen na [[Iranski narodi|etničko]]-[[Perzijski jezik|jezičnim]] poveznicama s [[Iran]]om i [[Afganistan]]om). Poput Kavkaza i Turske, Središnja Azija ima jake sekularne i „zapadnjačke” sklonosti koje su ostavština Sovjetskog Saveza. To bi se moglo preokrenuti s nedavnim promjenama prema povijesno-kulturnoj renesansi i ponovnom izbijanju islamskog identiteta koji su desetljećima potiskivale sovjetske vlasti.
|