Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 405 bajtova ,  prije 5 godina
bez sažetka
[[Datoteka:Tallero Ragusa 1771-711875.jpg|mini|desno|325px|Dubrovački talir - novi [[vižlin]] iz 1771.]]
[[Datoteka:Nikola III. Zrinski (1489-1534.).JPG|mini|desno|190px|Srebrni talir kakvog je kovao knez [[Nikola III. Zrinski]] u [[Gvozdansko]]m u 20-tim i 30-tim godinama 16. stoljeća]]
'''Talir''' je bio veliki srebreni [[novac]], nazvan po mjestu [[Jáchymov]]u ([[njemački jezik|njem.]] ''Joachimstal'') u [[Češka|Češkoj]], gdje se prvi put u Europi počeo kovati [[1518.]] Zbog pada vrijednosti mala [[srebrenjak|srebrenog novca]], porasla je potreba za kovanjem većih nominala. Uz porast proizvodnje [[srebro|srebra]] i usavršavanja kovanja novca, moglo se pristupiti kovanju velikog srebrenog novca. Prvi takav novac počeo je kovati [[1484.]] - [[1486.]] u [[Tirol]]u nadvojvoda Sigismund. Novac je nazvan ''GULDENGROSĆHEN'' zato jer je imao istu vrijednost kao i [[Zlatnik (gulden)|zlatni gulden]].
 
Od [[1518.]] grof Schlick u Jáchymovu počinje sistematski kovati srebrene guldene, koje su nazvali ''IOACHIMS-TALER'' ili samo ''TALER''. Dobra čistoća srebra, masa od oko 27,20 grama, a kasnije 26,39 grama, i visok umjetnički domet, pridonijeli su da se talir prihvati u svim njemačkim zemljama, a također i u drugim, te da postane obrazac za kovanje slična novca.
 
Srebrni taliri kovali su se i u hrvatskim zemljama, a među prvima su bili oni kovani u [[Gvozdansko]]m, gdje je početkom 16. stoljeća rudnike, topionice, ljevaonice i kovnice posjedovao knez [[Nikola III. Zrinski]].
 
U početku je talir imao vrijednost od 60, zatim 68 ''(Reichstaler)'', te nešto kasnije 72 [[krajcar]]a. Od [[1580.]] vrijednost mu je bila 90 [[krajcar]]a.