Opsada Novog Zrina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 28:
 
[[Datoteka:Nicholas Zrinski crop.jpg|mini|180px|[[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]], [[hrvatski ban]], zapovijedao je hrvatskim postrojbama koje su branile [[Novi Zrin]]]]
[[Datoteka:Wolfgang Julius Graf von Hohenlohe-Neuenstein-Neuenstein (1622-1698).jpg|mini|180px|generalGeneral Wolfgang Julius grof [[Hohenlohe]]-Neuenstein bio je na čelu njemačko-austrijskih obrambenih postrojbi prilikom opsade]]
[[Datoteka:KöprülüPeter FazılStrozzi Ahmed(1626-1664).jpg|mini|180px|[[FazılGeneral Ahmed-paša Ćuprilić]],Peter [[veliki vezirStrozzi]], biozapovijedao je, vrhovniuz zapovjednikgenerala [[OsmanskoHohenlohe-Neuensteina, Carstvo|tursko]]njemačko-[[Krimskiaustrijskim kanat|tatarske]]trupama vojskena kojapočetku opsade, ali je opsjedalapoginuo tvrđavu6. nalipnja Muri1664.]]
[[Datoteka:Novi Zrin.JPG|mini|260px|lijevo|Prikaz Novog Zrina autora Hieronymusa Orteliusa, na kojem se utvrda nalazi na desnoj obali rijeke [[Mura|Mure]]; danas prevladava mišljenje da je glavni ili veći dio utvrde bio na lijevoj, a manji na desnoj obali, te na riječnom otoku, sve povezano mostovima]]
[[Datoteka:Köprülü Fazıl Ahmed.jpg|mini|180px|[[Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić]], [[veliki vezir]], bio je vrhovni zapovjednik [[Osmansko Carstvo|tursko]]-[[Krimski kanat|tatarske]] vojske koja je opsjedala tvrđavu na Muri]]
[[Datoteka:Izmail pasa.jpg|mini|180px|[[Ismail-paša Bošnjak]], član glavnog stožera velikog vezira]]
Većina ondašnjih vojnih stručnjaka ocijenila je da je, unatoč svojoj kompleksnosti, a možda i zbog nje, velebna [[Visoka renesansa|kasnorenesansno]]-[[Barok|ranobarokna]] [[Nizina| nizinska]] [[Utvrdno graditeljstvo|fortifikacija]] (njem. ''Wasserburg'') bila solidno [[Projekt|projektirana]] i izgrađena, te da ju je zbog toga, kao i zbog strateški mudro izabrane lokacije, bilo teško osvojiti. Bilo je, naravno, i suprotnih mišljenja, a takva su imale i neke ključne osobe na [[Beč]]kom dvoru.
Line 52 ⟶ 53:
Osim što je agitirao i požurivao [[Beč]]ki dvor za pomoć u obrani Novog Zrina, Nikola Zrinski je i sam vršio pripreme za utvrđivanje i pojačavanje fortifikacijskih objekata, dopremu naoružanja, [[Streljivo|streljiva]], [[barut]]a i druge vojne opreme, te opskrbu [[namirnica]] za branitelje. Prema dostupnim izvorima, na bedemima je vojna posada postavila čak 24 [[top]]a.
 
Kao ban, Zrinski je sazivao [[Hrvatski sabor]], koji je donosio zaključke o konkretnim mjerama pomoći za obranu Novog Zrina, uključujući pribavljanje novca i [[Mobilizacija|mobilizaciju]] vojno sposobnog stanovništva. Jedno od takvih zasjedanja Sabora održano je u [[Varaždin]]u 17. i 18. travnja 1664. kojom prigodom su donešene operativne odredbe o novačenju posebnih postrojbi, obvezi naoružanja pješaka prema broju kuća i sabirnim mjestima za vojsku.
 
Uz izravne pripreme za obranu tvrđave, koje su uključivale nabavu, postavljanje i skadištenje oružja, opskrbu hranom, te novačenje ljudstva, značajno je za obranu bilo smanjenje turskog pritiska putem povremenih iznenadnih protunapada kršćanskih snaga, pa čak i opsada osmanskih uporišta na širokom prostoru od Hrvatske, preko cijele Ugarske, pa do područja današnje [[Slovačka|Slovačke]]. Zabilježeno je da su, na primjer, u travnju 1664. postrojbe Zrinskog i Hohenlohea iznenadnim napadom na turski [[konvoj]] zaplijenile nekoliko tisuća [[Zaprežno vozilo|zaprežnih vozila]] s hranom i vojnom opremom, koju su pohranili u skladišta Novog Zrina.
 
Velika neizravna pomoć obrani Novog Zrina bila je već navedena opsada [[Velika Kaniža|Velike Kaniže]] u svibnju 1664. kojom je Zrinski želio rasteretiti izravni pritisak na svoje posjede u Međimurju te presjeći turski teritorij u obliku izbočenog „džepa“ oko Velike Kaniže, koji je s tri strane bio okružen teritorijem pod hrvatskom i ugarskom kontrolom. Hrvatski je ban htio iskoristiti prigodu da osvoji to snažno branjeno sjedište kaniškog [[sandžak]]a, nakon što su zimi 1664. na hrvatski sjever pristigle već navedene austrijske i njemačke trupe na čelu s generalima [[Hohenlohe]]om i [[Strozzi]]jem, pa su zajedno s Hrvatima pod vodstvom Zrinskog i [[Ivan IV. Drašković|Draškovića]] 27. travnja prešle Muru i istog dana započele opsadu Kaniže. Taj pothvat, koji se odužio kroz cijeli mjesec svibanj, nije završio uspješno, jer je približavanje ogromne turske vojske na čelu s velikim vezirom prouzročilo 1. lipnja prekid opsade i povlačenje kršćanskih snaga natrag preko Mure i njihovo stacioniranje na širem području Legrada.
 
== Tijek opsade ==
Line 58 ⟶ 63:
=== Ukopavanje i početak napada ===
 
Dolaskom u blizinu Novog Zrina, turska se vojska na lijevoj obali Mure, prema zapovijedi velikog vezira, odmah počela ukopavati, kako bi izbjegla da ju branitelji s bedema tvrđave imaju na nišanu na otvorenom i nezaštićenom brisanom prostoru. Također je podizala nasipe iza kojih je smjestila [[topništvo]], iz kojeg je kasnije danonoćno pucala, kako po braniteljima u tvrđavi, tako i po postrojbama smještenima u vojnim logorima udaljenima od Mure. Istovremeno su pojedine kombinirane tursko-tatarske čete [[splav]]ima pokušale doprijeti do manjih riječnih otoka i tamo se ukopati ili napraviti mostove, ali su ih branitelji u tome spriječili, napavši ih i prisilivši na povlačenje. Pritom je već prvih dana, točnije 6. lipnja 1664., u žestokim borbama oko riječnih otoka poginuo general Peter Strozzi.
 
Za opsjedatelje je otegotna okolnost bila ta što je utvrda velikim dijelom bila okružena vodom, pa se kopnenim putem mogla napasti samo na razmjerno uskom prostoru s južne i jugoistočne strane. Uz to, bila je i na malo povišenom terenu, odnosno na većoj [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od okolnog zemljišta.