Hebrejski kalendar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m premještanje predloška
prvo sređivanje
Redak 1:
'''Hebrejski kalendar''' (הלוח העברי) ili '''židovski kalendar''' je godišnji [[kalendar]] koji se koristi u [[judaizam|judaizmu]]. On određuje dane [[židovski praznik|židovskih praznika]], prikladne dijelove [[Tora|Tore]] za javna čitanja, ''[[Yahrzeit]]e'' (nadnevke tugovanja za preminulim rođacima), i specifične dnevne [[psalmPsalmi|psalme]]e koji se čitaju. Također je u službenoj uporabi u državi [[Izrael]]u. Koristila su se dva najvažnija oblika kalendara: opservacijski oblik koji se koristio prije [[Opsada Jeruzalema (70.)|uništenja]] [[DrugiJeruzalemski hram|DrugomDrugog hrama]] godine 70. npo.e Kr., i temeljen na promatranju mjesečevih mijena, te oblik zasnovan na pravilima kojeg je prvi opisao [[Majmonid]] 1178. godine, a koji je usvojen u prijelaznom razdoblju između 70. i 1178. godine.
 
"Suvremeni" oblik je [[lunisolarni kalendar]] temeljen na pravilima, sličan [[Kineski kalendar|kineskom kalendaru]], koji mjeri mjesece definirane prema mjesečevim ciklusima kao i godine mjerene u sunčevim ciklusima, te različit od čisto lunarnog [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]] i gotovo čisto solarnog [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskog kalendara]]. S obzirom na oko 11 dana razlike između dvanaest lunarnih mjeseci i jedne [[solarna godina|solarne godine]], kalendar se ponavlja u metoničkim [[Metonički ciklus|19-godišnjim ciklusima od 235 lunarnih mjeseci]], s dodatnim lunarnim mjesecom koji se dodaje svake dvije ili tri godine, odnosno sedam puta svakih 19 godina. Kako se hebrejski kalendar razvio u oblasti istočno od [[Sredozemno more|Sredozemlja]], referencereferencije na godišnja doba se odnose na vrijeme i klimu [[Sjeverna polutka|sjeverne polutke]].
 
Od [[5. rujna]] [[2013.]], (tj. večeri 4. rujna) do večeri [[24. rujna]] [[2014.]] teče '''5774.''' godina A. M.
 
== Struktura ==
 
Hebrejski kalendar je [[lunisolarni kalendar]], ili "fiksna lunarna godina"; sastoji se od 12 [[lunarni mjesec|lunarnih mjeseci]] od 29 ili 30 dana; [[interkalacija|interkalarni]] lunarni mjesec (trinaesti) se dodaje 7 puta u svakih 19 godina (svake dvije ili tri godine), kako bi se 12 lunarnih mjeseci sinkroniziralo s, nešto duljom, [[solarna godina|solarnom godinom]]. Svaki hebrejski lunarni mjesec počinje s [[mladi MjesecMlađak|mladim Mjesecommjesecom]]; prvobitno je morao biti opažen srp mladog Mjesecamjeseca, o čemu su svjedočili očevici, ali se doba mladog Mjesecamjeseca sada određuje matematički.
 
Istodobno teče tjedni ciklus, što odgovara sedmodnevnom razdoblju iz [[Knjiga Postanka|Knjige Postanka]], u kojem je stvoren svijet. Imena dana u tjednu su, kao i u priči iz Postanka, jednostavno broj dana unutar tjedna, pri čemu je [[Šabat]] (''Shabbat'' - [[subota]]) sedmi dan. Hebrejski dani teku od jednog zalaska Sunca do drugog, što znači da [[standardno vrijeme]] i [[vremenska zona]] nemaju mjesta u hebrejskom kalendaru.
Redak 15:
Prvi mjesec godine je nisan. Petnaesti dan nisana je početak praznika [[Pesah]] (''Pesach'', ili Pasha), što bi odgovaralo punom Mjesecu u kalendarskom mjesecu nisanu. Pesah je proljetni festival, povezan sa žetvom ječma, pa je umetan interkalarni mjesec kako bi se to održalo . Najkasnije od 12. stoljeća to je određivano matematički, ali tradicija drži da prije toga 1. nisana nije počinjao ako [[ječam]] nije bio zreo (moglo je biti promatrano i voće na drveću, a i sama ravnodnevnica); u protivnom bi bio umetan interkalarni, trinaesti, mjesec.<ref>Ječam je morao "klasati" (biti zreo) kako bi se po Zakonu mogli ponuditi klasovi kao prvi plodovi. {{cite book |title=Secrets of Time |last=Jones |first=Stephen |year=1996}} Ovim je također pretpostavljeno da ciklus počiva na godišnjim dobima sjeverne polutke.</ref>
 
Iako Biblija označava ovaj mjesec (ne nazivajući ga Nisan) kao prvi mjesec godine, praznik početka godine [[Roš Ašana]] (''Rosh Hashanah'', "Glava godine", odn. "Početak godine") se u stvari slavi na početku sedmog mjeseca, koji se danas zove Tišri, pa većina Hebreja danas vidi Tišri kao ''de facto'' početak godine. Premda se u [[Tora|Tori]] spominje ovaj praznik, nije bio smatran početkom godine, većnego više praznikom za refleksijuosvrt i sjećanje.
 
== Izvori i povijest ==
Redak 23:
=== Dan ===
 
Dan je najmanja jedinica hebrejskog kalendara. Uglavljen je po uzoru na priču iz Postanka i nema fiksnu duljinu. Na osnovi iskaza "...bi večer i bi jutro...", hebrejski dan teče od zalaska Sunca (početak "večeri") do sljedećeg zalaska. U ovom obrascu nema ure, pa se koristi građansko vrijeme. Premda građansko vrijeme uključuje lokalno usvojene konvencije, poput vremenskih zona i [[ljetno vrijeme|ljetnog vremena]], njima u hebrejskom sustavu nema mjesta. Građansko vrijeme se koristi samo kao referentna točka u izrazima kao: "Šabat počinje u toliko-i-toliko sati". Stalna progresija zalaska Sunca oko planeta i sezonske promjene dovode do postupnih promjena vremena od dana do dana, koje potječu od vidljivih astronomskih pojava (zalazak Sunca), a ne ljudskih zakona i konvencija. Umjesto konvencije [[međunarodna datumska granica|međunarodne datumske granice]] koristi se [[jeruzalemski]]ski [[antimeridijan]] - 35° 13’ istočno od [[početni meridijanMeridijan|početnog meridijana]].
 
=== Tjedni ===
 
Hebrejski kalendar slijedi sedmodnevni tjedni ciklus, koji teče istodobno ali neovisno od mjesečnog i godišnjeg ciklusa. Imena dana su jednostavno redni broj dana u tjednu. Na hebrejskom ova imena mogu biti skraćena uporabom [[hebrejski brojevi|numeričke vrijednosti]] hebrejskih slova, npr. יום א׳ (''Dan 1.'', ili Jom Rišon ({{lang-he[[Hebrejski jezik|hebrejski]]יום ראשון}}):
:Jom Rišon (''Yom Rishon'' (יום ראשון), skr. יום א׳ = "prvi dan" = Nedjelja<br />
:Jom Šeni (''Yom Sheni'') (יום שני), skr. יום ב׳ = "drugi dan" = Ponedjeljak<br />
Redak 34:
:Jom Hamiši (''Yom Chamishi'') (יום חמישי), skr. יום ה׳ = "peti dan" = Četvrtak<br />
:Jom Šiši (''Yom Shishi'') (יום ששי), skr. יום ו׳ = "šesti dan" = Petak<br />
:Jom Šabat (''Yom Shabbat'') (יום שבת ili češće שבת - ''Shabbat''), skr. יום ש׳ = "Dan SabataŠabata (Dan odmora)" = Subota
 
Imena dana su također nazvana po uzoru na priču iz Postanka: "... i bi večer i bi jutro, dan jedan"
Redak 44:
=== Značaj lunarnih mjeseci ===
 
Biblija (Brojevi 10:10) naglašava značaj mladog, Mjeseca (tj. novog mjeseca) Mjeseca, a time i lunarnih mjeseci, "...trubit ćete u trube u dane veselja, na praznike svoje, ''na nov mjesec'', prinosit ćete žrtve svoje paljenice i žrtve svoje zahvalnice..." (prijevod dr. [[Lujo Bakotić]], podvukao prir.). Slično stoji u Brojevima 28:11: "Početkom mjeseca svojih prinosit ćete Gospodinu na žrtvu paljenicu...".
 
U svom djelu ''[[Mishneh Torah]]'' iz [[1178.]], [[Maimonides]] uključuje poglavlje "Posvećivanje novog Mjeseca", u kojem razmatra kalendarska pravila i njihovu osnovu po Svetom pismu. On zamjećuje:
<blockquote>Za koliko solarna godina nadmašuje lunarnu godinu? Za oko 11 dana. Zato, kada god se ovaj višak nagomila na oko 30 dana, ili malo više ili manje, dodaje se jedan mjesec i učinjeno je da se ta godina sastoji od 13 mjeseci i ovo je tzv. embolizmička (prijestupna) godina. Jer se godina ne može sastojati od 12 mjeseci i toliko-i-toliko dana, jer je rečeno: svih mjeseci u godini (Brojevi 28:14), što ukazuje kako bismo trebali računati godinu po mjesecima, a ne po danima"<ref name = "tcjmwz">[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:o_6wrQe6ppUJ:personal.stevens.edu/~msenator/hand0.pdf+%22Sanctification+of+the+New+Moon%22+Maimonides&hl=en&ct=clnk&cd=3&gl=us&client=firefox-a Sanctification of the New Moon.] Translated from the Hebrew by Solomon Gandz; supplemented, introduced, and edited by Julian Obermann; with an astronomical commentary by Otto Neugebauer. Yale Judaica Series, Volume 11, New Haven: Yale University Press, 1956</ref></blockquote>
 
=== Mjeseci ===
Redak 53:
Biblijske reference na prethebrejski kalendar uključuju deset mjeseci koji su identificirani brojem, a ne imenom. U dijelovima Tore koji se bave [[Noa|Noom]] (konkretno Postanak 7:11, 8:4-5 i 8:13-14), implicirano je da su mjeseci dugi trideset dana.<ref>Kaže se da je potop počeo sedamnaestog dana drugog mjeseca, da je voda opadala nakon 150 dana i da se Arka zaustavila sedamnaestog dana sedmog mjeseca na [[Ararat]]u, što daje interval od 150 dana i pet mjeseci, tj. 30 dana po mjesecu</ref> Ne ukazuje se na ukupan broj mjeseci u godišnjem ciklusu.
 
U dijelovima [[Hebrejska biblija|Hebrejske biblije]] (''Tanakh'') prije Babilonskog progonstva imenovana su samo četiri mjeseca: ''Aviv'' ("proljeće", što je vjerojatno prvobitno značilo "zrenje ječma"; prvi mjesec, današnji Nisan), ''[[Ziv]]'' (ili Zif - I1 Kraljevi 6:1 - "svetlost"; drugi mjesec, današnji Ijar), ''[[Ethanim]]'' ("snažno", u množini, vjerojatno se odnosile na jake kiše; sedmi mjesec, današnji Tišri), spominje se u Prvoj Knjizi o kraljevima 6:38, kao i ''[[Bul]]'' (ili Vul, osmi mjesec, danas Marhešvan). Sva ova imena su [[kanankanaan]]itska, barem dva su [[FenikijaFenicija|feničanska]] (sjevernokananitskasjevernokanaanitska).
 
Prema [[Knjiga Izlaska|Knjizi Izlaska]] (Egzodus), prva zapovijed koju je hebrejski narod dobio kao nacija, bila je odrediti mladi, Mjesec/novi, mjesec. Izl. 12:2 tvrdi: "Ovaj mjesec bit će za vas prvi mjesec, bit će za vas prvi mjesec u godini". Ponavljanje zakona 16:1 spominje konkretan mjesec: "Drži mjesec klasja i svetkuj Pashu u slavu Gospodina, jer te je mjeseca klasja Gospodin, Bog tvoj, izveo iz Egipta, noću".
 
Tijekom Babilonskog ropstva, koje je počelo [[586. ppr.n.e Kr.]], Židovi su prihvatili [[Babilon|babilonska]] imena za mjesece, koja su još u uporabi. [[Babilonski kalendar]] je također bio lunisolarni kalendar, podrijetlom iz starog [[Sumer]]a.
 
Hebrejska imena mjeseci i romanizirana transliteracija mogu se donekle razlikovati, kao što vrijedi za כסלו / Kislev ili חשוון / ''Mar''heshvan: ovdje navedene hebrejske riječi su one koje se često mogu videti, npr. u novinama. Nazivi iz ovog kalendara se mogu sresti i u [[arapska imena kalendarskih mjeseci|arapskim]] i [[turski kalendar|turskim]] nazivima za neke mjesece gregorijanskog kalendara.
Redak 85:
| 6 ||align=right| אֱלוּל || ʼĔlūl || [[Elul]] || Elul || 29 || ''Ululu'' || ||
|-
| 7 ||align=right| תִּשׁרִי || Tišrī || Tishri || [[Tishrei]] || 30 || ''Tashritu'' || [[Roš Ašana]]<br />[[Jom Kipur]]<br />[[Sukot]]<br />[[Šmini Aceret]]<br />[[Simhat Tora]] || ''Eitanim'' u S. Z. Današnji 1. mjesec
|-
| 8 ||align=right| מַרְחֶשְׁוָן / מרחשוון || Mar<small>ḥ</small>ešwān || Mar<small>ẖ</small>eshwan || [[Marcheshvan]] || 29 ili 30 || ''Arakhsamna'' || || Često skraćeno u Hešvan. ''Bul'' u S. Z.
|-
| 9 ||align=right| כִּסְלֵו / כסלוו || Kislēw || Kislew || [[Kislev]], Chisleu || 30 ili 29 || ''Kislimu'' || [[Hanuka]] || Piše se i ''Chislev''.
Redak 100:
|}
 
Sažeto rečeno, u kratkoj, ''chaser'' (haser), godini, Kislev i Hešvan oba imaju 29 dana. U redovnoj, ''kesidran'' godini, Kislev ima 29, a Hešvan 30 dana. U punoj, ''maleh'' (male), godini, Kislev i Hešvan oba imaju 30 dana.
 
Postoje još i kalendarska pravila kojima se osigurava da Roš Ašana ne pada u nedjelju, srijedu ili petak. Ovim se osigurava da [[Jom Kipur]] (''Yom Kippur'', deseti dan mjeseca Tišri) nije odmah uz Šabat (subotu), što bi moglo stvoriti praktične teškoće, i da [[Ošana Raba]] (''Hoshana Rabbah'', sedmi dan festivala Sukot i 21. dan mjeseca Tišri) nije na Šabat, u kojem bi slučaju neke ceremonije bile izgubljene na godinu dana.
Redak 108:
Uslijed različite dužine trajanja 12 lunarnih mjeseci i jedne solarne godine, čisto lunarni kalendarski ciklus bi doveo do razilaska mjeseci hebrejskog kalendara i Sunčevog ciklusa. Međutim, Tora zahtjeva da se neki festivali dogode tijekom određenih [[godišnje doba|godišnjih doba]]. Ovo implicira da je korišten neki sustav usklađivanja lunarnih mjeseci sa solarnom godinom, odnosno godišnjim dobima. Biblija izravno ne spominje dodavanje nekog "embolizmičkog" ili prijestupnog mjeseca koji bi spriječio odstupanje kalendarske godine.
 
Hoće li embolizmički mjesec biti objavljen nakon "posljednjeg mjeseca" (Adar), navodno je ovisilo o tome je li ječam zreo. Može se zamijetiti kako u Bibliji ime prvog mjeseca "Aviv" doslovno znači "proljeće" (usporedi ime grada [[Tel Aviv]], koje znači "brdo proljeća"), ali je u početku vjerojatno značilo "zrenje ječma". Znači, ako je Adar bio dovršen, a ječam još nije zreo, bio bi umetnut još jedan mjesec. Međutim, po nekim tradicijama, objava mjeseca Aviva je, osim zrelosti ječma potrebnog za ceremoniju prvih plodova, također mogla biti odložena u zavisnosti od stanja cesta kojima bi obitelji dolazile u Jeruzalem radi Pashe, odgovarajućeg broja jaganjaca za žrtvovanje u [[Hram]]u.
 
Po kodificiranim pravilima, hebrejski kalendar je zasnovan na [[Metonski ciklus|metonskom ciklusu]] od 19 godina, među kojima je 12 običnih godina (od 12 mjeseci) i 7 prijestupnih godina (od 13 mjeseci). Prijestupne godine u ciklusu su 3, 6, 8, 11, 14, 17, i 19. po redu. Devetnaesta godina Metonskog ciklusa (nema 0. godine) je godina djeljiva s 19 bez ostatka. Na isti način, ostatak pri istom dejljenjudijeljenju ukazuje na godinu u Metonovom ciklusu (od 1. do 18. godine). Npr. 5769. hebrejska (2008.-09. n.e.); 5769 mod 19 = (ostatak) 12, pa se radi o običnoj godini.
 
U prijestupnim godinama se prije Nisana dodaje mjesec Adar II (ili Adar [[Bet]] - "drugi Adar", također i Adar Šeni) i ima 29 dana. Adar I (Adar [[Aleph]] - "prvi Adar") se u prijestupnim godinama zapravo smatra dodatnim mjesecom i ima 30 dana, umjesto uobičajenih 29. Iz ovog razloga, tijekom prijestupne godine, praznici iz Adara (npr. [[Purim]]) se obilježavaju u Adaru II, umjesto Adaru I.
Redak 130:
=== Epoha ===
[[Datoteka:Creation of Light Detail 2.png|right|thumb|250px|Tradicionalno se smatra da je referentna točka hebrejskog kalendara bila oko godinu dana ''prije'' nastanka svijeta po Knjizi Postanka]]
Hebrejski kalendar [[kalendarska era|odbrojava godine]] u obliku ''[[anno mundi]]'' ("u godini svijeta"), skraćeno AM. Zanimljivo je da "godina 1." ''nije'' [[Postanak]], većnego oko jednu godinu prije Postanka. Zbog ovoga se mladi Mjesecmjesec prvog mjeseca (Tišri) te godine zove ''molad tohu'' ("[srednji] mladi Mesecmjesec kaosa[[kaos]]a" ili "ničega").
 
[[Epoha]] (referentni nadnevak) hebrejskog kalendara, 1. Tišri 1. AM odgovara ponedjeljku, 7. listopada [[3761. ppr.n.e Kr.]] po [[proleptički julijanski kalendar|proleptičkom julijanskom kalendaru]] (ekvivalentniodgovarajući tabularni nadnevak, s istim razdobljem obdanice), što je oko godinu dana ''prije'' tradicionalnog hebrejskog [[datiranje postanja|dana Postanja]] 25. Elul 1. AM na osnovi ''[[Seder Olam Rabbah]]'' rabina [[Yossi ben Halafta]]-e, mudraca iz 2. stoljeća n.e.<ref>Manjina postavlja Postanak na 25. Adar AM 1, šest mjeseci ranije ili šest mjeseci nakon suvremene epohe.</ref>
 
Tako, broj hebrejske godine dobijamo ako dodamo 3760. prije Roš Ašane ili 3761. nakon nje, u julijanskoj ili gregorijanskoj godini, na broj iste godine, nakon 1. n.e. Za ranije godine može biti neslaganja (zbog "[[Nedostajuće godine (hebrejski kalendar)|nedostajućih godina]]").
Redak 140:
=== Karaitsko tumačenje ===
 
Mnogi [[Karaiti]] (malobrojni pokret koji ne priznaje Talmud, većnego samo hebrejsku Bibliju), osobito oni izvan Izraela, tijekom nekoliko stoljeća slijedili su izračunati rabinski kalendar, koji je, pogodnosti radi, koristila većina Židova. Međutim, u skorijim godinama, mnogi Karaiti su odlučili opet slijediti promatračku metodu.
 
Karaiti također koriste lunarni mjesec i solarnu godinu, ali se karaitski kalendar razlikuje od rabinskog na dva načina: u određivanju prvog dana mjeseca (Roš Hodeš) i određivanju prvog mjeseca godine (zvanog aviv), mjeseca u kojem je Pasha.
Redak 146:
Karaiti smatraju da početak mjeseca može biti izračunat, ali se potvrđuje prvim opažanjem mladog Mjeseca u Izraelu. Ovo može dovesti do razlike od najviše jednog dana, ako je nemoguće opaziti Mjesec. Taj dan se obično nadoknadi u sljedećem mesecu.
 
Umetanje prijestupnog mjeseca (Adar II) određuje se promatranjem dozrijevanja ječma u Izraelu, a ne korištenjem izračunatog fiksnog kalendara kao u [[rabinski judaizam|rabinskom judaizmu]]. Ne primjenjuju se četiri pravila odlaganja, jer njih nema u Tanahu (hebrejskoj Bibliji). Ovo povremeno dovodi do toga da su Karaiti jedan mjesec ispred Židova koji rabe rabinski kalendar. "Izgubljeni" mjesec će biti nadoknađen u sljedećem ciklusu, kada će Karaiti imati prijestupni mjesec, a ostali Židovi neneće.
 
== Prijelaz na izračunati kalendar ==
Redak 152:
=== Promatračka načela ===
[[Datoteka:To the trumpeting place.jpg|right|thumb|200px|Kamen (2,43 × 1 m) s [[hebrejski jezik|hebrejskim]] natpisom "Trubačkom mjestu", za koji se vjeruje da je bio dio Drugog hrama]]
U doba [[drugiJeruzalemski hram|Drugog hrama]] (oko 518. ppr.n.e Kr. - [[70.]] npo.e Kr.), hebrejski kalendar je funkcionirao na promatračkoj osnovi. O početku svakog lunarnog mjeseca odlučivalo se na osnovi svjedočenja dva očevica pred [[Sinedrion]]om (''Sanhedrin''), kako su o zalasku Sunca vidjeli srp mladog Mjeseca. Patrijarh [[Gamaliel II.]] (oko 100.) bi zatražio od svjedoka da iz zbirke crteža, koji su prikazivali srp u raznim orijentacijama, od kojih su samo neke bile moguće u nekom mjesecu, izabere izgled opaženog mjeseca. Navodno su ova promatranja bila uspoređena sa Sanedrinovim proračunima, pa ako je od proteklog mladog Mjeseca prošlo 30 dana, svjedocima se odmah povjerovalo.
 
Navodno je početak svakog hebrejskog mjeseca bio oglašavan naseljima Izraela i dalje, vatrama paljenim na planinama, ali su kasnije slani glasnici, nakon što su Samaritanci i Betusijanci počeli paliti lažne vatre. Nemogućnost glasnika stići do svih zajednica van Izraela prije Vrlo Svetih dana (Sukota i Pashe, koji su 15. dana u svojim mjesecima), navelo je udaljenije zajednice da festivale koji se spominju u Svetom pismu slave dva dana umjesto jedan, uslijed neizvjesnosti je li prethodni mjesec trajao 29 ili 30 dana.
Redak 160:
=== Sezonsko odstupanje ===
 
Srednja godina hebrejskog kalendara ima 365,2468 dana (365 dana, 5 sati, 55 minuta i 25+<sup><small>25</small></sup>/<sub><small>57</small></sub> sekundi) odn. interval molada/mjesec × 235 mjeseci u devetnaestogodišnjem ciklusu, podijeljeno s 19. Suvremena [[tropska godina]] (sjeverne) proljetne ravnodnevnice ima oko 365,2424 dana, što znači da je hebrejski kalendar nešto dulji od ove godine. Zbog ovoga hebrejski kalendar odstupa jedan dan svakih oko 224 godine. U odnosu na srednju [[gregorijanski kalendar|gregorijansku]] godinu (dužine 365,2425 dana odn. 365 dana 5 sati 49 minuta andi 12 sekundi), hebrejski kalendar odstupa jedan dan svakih oko 231 godinu.
 
Utjecaj ove razlike vidi se u odstupanju dana Pashe od proljetnog punog Mjeseca (prvog punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice):
Redak 237:
=== Intervali molada ===
 
Vrijednost intervala molada (konjunkcije Sunca i Mjeseca) od "29-12-793" uzet je iz Ptolomejevog [[Almagest]]a (2. st. npo.e Kr.) i iznosi 29,530594 dana. Ovo je najbliže moguće ispravnoj vrijednosti od 29,530589 dana, za vrijednost zaokruženu na cijele dijelove (<sup><small>1</small></sup>/<sub><small>18</small></sub> minuta). To znači da je interval molada dulji za oko 0,6 sekundi. Drukčije rečeno, ako se za molad uzme da je vrijeme srednje konjunkcije na nekom referentnom meridijanu, onda taj meridijan klizi polako na istok. Ako to kliženje pratimo do polovine 4. st. npo.e Kr., što je tradicionalni, mada vjerojatno netočan, nadnevak uvođenja fiksnog kalendara, onda se nalazi da odgovara longitudi na pola puta između [[Nil]]a i kraja [[Eufrat]]a. Međutim, današnji trenucitrenutci molada odgovaraju [[srednje sunčevo vrijeme|srednjem sunčevom vremenu]] trenutaka lunarne konjunkcije blizu meridijana [[Kandahar]]a u Afganistanu, više od 30° istočnije od Jeruzalema.
 
Također, razlika između intervala molada i srednjeg sinodičkog mjeseca se sve brže akumulira, jer je s. s. mjesec sve kraći uslijed [[plimskiUčinci efektiplime|plimskihučinaka efekataplime]]. Mjereno jednolikom skalom , npr. [[atomski sat|atomskim satom]], s. s. mjesec se produljuje, ali pošto plime još više usporavaju Zemljinu rotaciju, s. s. mjesec se skraćuje u odnosu na srednje sunčevo vrijeme.
 
== Povezani članci ==
Redak 264:
* [http://www.cgate.co.il/calendar/calendar_diaspora.asp Hebrew Calendar ]Dates and Holydays (Diaspora or Israel)
 
=== KonverzijaPretvaranje nadnevaka ===
 
* [http://www.gassner.co.il/jewish-calendar Jewish Calendar for Outlook] - A solution for incorporating Jewish dates and holidays into [[Microsoft Office Outlook]].