Nikola Šubić Zrinjski (opera): razlika između inačica

'''Nikola Šubić Zrinjski''' [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] zacijelo je najpopularnije [[Hrvatska|hrvatsko]] glazbeno scensko djelo. Oznaku narodnog djela zavrijedilo je povijesnim konotacijama te mu i zbog toga pripada [[aura]] umjetničke tvorevine za sva vremena. O strogo glazbenoj vrijednosti toga djela, odnosno o nekim manjkavostima [[Libreto|libreta]], mnogi su povjesničari glazbe, [[Muzikologija|muzikolozi]] i kritičari rekli svoje. Zrinjski je, međutim, prošao mnoge kušnje vremena, estetičkih i inih prosudbi, te uspio prebroditi negativne ocjene izrečene glazbenom i pjesničkom tekstu. Danas mu, međutim, više ne treba obrana. Djelo govori samo za sebe. [[Praizvedba]] Zrinjskog (libreto [[Hugo Badalić]]) bila je [[4. studenog]] [[1876]]. u [[Zagreb]]u u tadašnjem [[Narodno kazalište|Narodnom kazalištu]]. Dirigirao je sam autor.

 

U [[Rijeka|riječkim]] dnevnim novinama ''[[La bilancia]]'' četiri dana kasnije objavljen je kratki prikaz u kojem se Riječani prisjećaju Zajca i smatraju ga svojim: "''Nikola Šubić Zrinjski. Ovo je naziv novoga djela (glazbene trilogije) vrijednog našeg sugrađanina, maestra Zajca, predstavljenog prvi put prošle sedmice u Narodnom kazalištu u Zagrebu, na libreto gospodina Badalića. Uzdržavajući se izvijestiti o vrijednosti nove partiture, jer su nas o tome obavijestili zagrebački listovi, kao i prijemu kod tamošnje publike, utvrđujemo sa zadovoljstvom da je, po Agramer Zeitungu, vrijedni umjetnik doživio brojne ovacije, koje su dostigle vrhunac kad su se poslije treće slike na prosceniju ukazali predstavnici pjevačkog društva Kolo i poklonili kompozitoru veličanstvenu krunu, ukrašenu kićenom vrpcom nacionalnih boja.''"