Prvi pisani spomen Radoboja datira iz [[1334]]. godine. Kraj se počinje značajnije razvijati od 1811. godine kada je otkriveno nalazište [[sumpor]]a, a nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih [[rudnik]]a [[sumpor]]a u [[Europa|Europi]] s originalnom tehnologijom prerade te [[rude]]. No, nakon [[drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] rudnik prestaje raditi.
U Radoboju se nalazi jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta [[Flora (biljke)|flore]] i [[fauna|faune]] od prije 19 milijuna godina. O dugom [[povijest|povijesnom]] kontinuitetu naseljenosti svjedoče [[arheologija|arheološki]] nalazi iz nekropole pod tumulima u Podstenju [[željezno doba|željeznog doba]] te grčki zlatni novac koji prikazuje glave [[Atena (mitologija)|Atene]] i [[Nika|Nike]]. OkaminaNekropola u Podstenju istraživana je između 1850. i 1860., a tumule su iskopavali Mijat Sabljar, Jakob Franjo Tkalec i Emanuel von Graffenried. Rezultati istraživanja objavljivani su u izdanjima Austrijske Akademije znanosti. U Podstenju se nalazi ukupno 11 zemljanih tumula, promjera između 9 i 14 metara. Od arheoloških nalaza, u tumulima su pored spaljenih ostataka pokojnika pronađene jantarne perle i perle od staklene paste, željezna sjekira, glačane kamene rukotvorine, željezne karike, grumenje željezne rudače te keramičko posuđe. Nekropola pod tumulima bila je u upotrebi tijekom kasnohalštatskog vremena, odnosno otprilike između 550. i 450. g. pr. Kr. Osim nekropole pod tumulima u Podstenju, na položaju Hajdine zerne je 2012. otkriveno visinsko naselje s površinskim eksploatacijskim oknom limonita, na položaju Plat/Nagora je 2013. otkriveno utvrđeno visinsko naselje, kao i na položaju Crkviše, a sva se tri naselja okvirno preliminarno datiraju u kasno brončano i starije željezno doba. Projektom arheološkog rekognosciranja su tijekom 2013. na teritoriju Općine otkrivena i arheološka nalazišta veće starosti, poput npr. prapovijesnih naselja na položajima Gornja Šemnica-Hernija i Pamucin-Krči te Bregi Radobojski-Harmonija, a koji se okvirno pripisuju razdoblju bakrenog doba. Osim spomenutih, rekognosciranjima je otkriveno i nekoliko lokaliteta koji su sadržavali isključivo nalaze cijepane litike, stoga bi se moglo raditi i o nalazištima veće starosti na otvorenom, no te će pretpostavke moći potvrditi jedino buduća istraživanja, odnosno arheološka iskopavanja. HaOkamina vinove loze stara više od 12 milijuna godina pronađena je na području općine Radoboj i predstavlja najstariji poznati [[fosil]] ove vrste na svijetu.
