Evolucija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 131:
Ideja kako se živa bića mogu mijenjati uslijed prirodnih procesa od strane kršćanskih [[Teologija|teologa]] [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] nije bila istraživana isključivo kao subjekt biologije, ali je, obično slučajno, ta mogućnost bila razmatrana od mnogih, uključujući [[Sveti Albert Veliki|Alberta Magnusa]] i njegovog učenika [[Toma Akvinski|Tomu Akvinskog]]. Toma Akvinski je zaključio, nakon detaljnog razmatranja i rasprave u krugu svojih crkrvenih suradnika, da razvoj živih bića poput crva i muha iz nežive materije kao što je trulo meso nije inkompatibilan sa kršćanskom vjerom i folozofijom. Međutim, ostavio je drugima da odrede da li se tako stvarno i dogodilo.
Naprednija razmišljanja imali su muslimanski znastvenici i filozofi. Na primjer islamski teolog, intelektualac, pisac i pjesnik [[Al-Jahiz]] (781-869. ) koji je živio na području današnjeg [[Irak]]a u svom nedovršenom dijelu o zoologiji u sedam tomova "Knjiga o životinjama", uspio je među mnogim stvarima opisati ono što se može nazvati prvi opis evolucije i prosljeđivanje nasljednih svojstava na potomke, kao i opis kako radi prirodna selekcija. Mnogi znastvenici poslje kao i Charles Darwin nadogradili su na temeljima koje je postavio Al-Jahiz.<ref>http://www.shininghistory.com/2009/09/book-of-animals-by-al-jahiz-9th-century.html Al-Jahiz i teorije evolucije</ref>
Ideja napretka, a pogotovo vjerovanje u neograničen napredak ljudskog bića je bilo centralno vjerovanje [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] 18. stoljeća, posebno u Francuskoj, među filozofima poput markiza [[Nicholas de Condorcet|Nicholasa de Condorceta]] i [[Denis Diderot|Denisa Diderota]], kao i među znanstvenicima poput vojvode od Buffona, [[Georges-Louis Leclerc|Georges-Louisa Leclerca]]. Međutim, vjera u napredak nije nužno vodila ka razvoju teorije o evoluciji. [[Pierre-Louis Moreau de Maupertuis]] je predložio pojam spontanog nastanka i izumiranja živih bića kao dio svoje teorije o postanku, ali nije iznio ništa slično teoriji evolucije, ideji transformacije vrsta iz jedne u drugu putem poznatih prirodnih procesa. Buffon, jedan od najvećih [[Naturalizam|naturalista]] svog vremena je razmatrao i odbacio ideju mogućeg porijekla različitih vrsta od zajedničkog pretka. Njegov zaklučak je bio da kako novi organizmi nastaju spontano, iz organskih molekula, da može postojati onoliko životinja i biljaka koliko je mogućih spojeva tih istih organskih molekula<ref>Bowler, Peter J. 2003. ''Evolution: the history of an idea''. Berkeley, CA. str. 73.–75</ref>.▼
▲
Engleski doktor [[Erasmus Darwin]], djed Charlesa Darwina, u svojem djelu [[Zoonomia|Zoonomija; Zakoni organskog života]] nudio je neke špekulacije povezane sa evolucijom, ali nisu bile naknadno razvijane te zbog toga nisu imale nikakav utjecaj na buduće teorije. Švedski [[Botanika|botaničar]] [[Carolus Linnaeus]], otac suvremene [[Taksonomija|taksonomije]], prvi je izradio [[Hijerarhija|hijerarhijski]] sistem klasifikacije biljaka i životinja koji se još uvijek koristi u moderniziranom obliku. Iako je osobno insistirao na nepromjenjivosti vrsta, njegov sistem klasifikacije je dao veliki doprinos prihvaćanju ideje o zajedničkom porijeklu vrsta<ref>{{cite web|url=http://www.ucmp.berkeley.edu/history/linnaeus.html|title=Carl Linnaeus - berkeley.edu|accessdate=11. veljače 2012.}}</ref>.
| |||