Filozofija matematike: razlika između inačica

Dodano 2.108 bajtova ,  prije 8 godina
bez sažetka
(Nova stranica: {{radovi24}} '''Filozofija matematike''' postavlja za matematikuu temeljna pitanja: radi se o tome ''što'' je matematika i ''kako'' se matematika treba koristiti....)
 
No edit summary
== Formalizam ==
 
[[Formalizam]] uči da matematika u osnovi govori o manipulacijama nizovima informacija, tj. koristi se različitim pravilima kod kojih se mijenjaju simboli prema temeljnim pretpostavkama. Ove temeljne pretopstavke su aksiomi koji se manipulacijom u skladu s određenim pravilima pretvaraju u [[teorem]]. Na taj način se matematika može uporediti sa igrom, npr. šahom, gdje se figure pomiču u skladu sa propisima. Formalizam ne postavlja iste zahtjeve kao platonizam: mogu se odbaciti aksiomi i pravila, jer nisu
[[Formalizam]] uči da matematika u osnovi govori o manipulacijama nizovima informacija
 
"prirodni zakoni", i ne postoji "perfektna" aksiomska struktura. Unutar formalizma ne postoji dakle čvrsta veza između znanosti i matematike, to je u biti samo da ove slučajne strukture liče jedna na drugu, i ne postoji nikakav platonski svijet ideja "iza" fizičkog svijeta.
 
Teško objašnjivi problemi iz kuta fomallizma su [[Gödelovi teoremi nepotpunosti]].
 
Poznati formalisti bili su [[David Hilbert]] i [[Haskell Curry]].
 
== Logicizam ili logistika ==
 
[[Logicizam]] ili logistika uči da je matematika isto što je i [[logika]] i da se može izvesti iz nje. Takvo stajalište podržavali su [[Bertrand Russell]] i [[Alfred North Whitehead]] u ''Principia Mathematica'' čiji je krajnji cilj bio ujedinjenje filozofske logike i matematike. Ovakve ideje su danas uglavnom odbačene.
 
== Spoznajne teorije==
 
[[Spoznaja|Spoznajne]] teorije vide matematiku kao unutarnju funkciju ljudsjk svijesti, što je prirodan slijed naše [[Percepcija|percepcivne]] sposobnosti. Može se npr. vidjeti da [[mozak]] jako reagira na [[geometrija|geometrijske]] predmete stvorenih ravnim linijama, dok bezoblični predmeti ne daju iste jake reakcije kao što je to bilo u prvom slučaju. Dakle u ovom slučaju spoznajne teorije vise matematiku kao bitno podređenu [[biologija|biologiji]]n. Matematika bi znači tako bila elektrokemijski fenomen u ljudskom mozgu.
 
== Socijalni konstruktivizam ==
 
Socijalni [[konstruktivizam]] smatra da se matematika mora probamtrati kao socijalni predmet, kao dio [[društvo|društva]], i njena unutarnja logika treba slijediti isti obrazac kao i drugi znanstveni procesi.
 
{{filozofija}}
 
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Matematika]]