|
#REDIRECT [[Sulejman I]]
{{izvor}}
{{preusmjerava|Sulejman Veličanstveni|istoimenu TV seriju|[[Sulejman Veličanstveni (TV serija)]]}}
[[Datoteka:EmperorSuleiman.jpg|mini|250px|'''Sulejman I.''']]
'''Sulejman I.''' ([[6. studenoga]] [[1494]]. - [[5. rujna]] [[1566]].), zvani '''Veličanstveni''' (također na turskom: ''Süleyman I Kanuni'', ''Zakonodavac'' ) bio je [[Osmansko carstvo|osmanski]] [[sultan]]. Njegove supruge bile su [[Mahidevran]] i [[Rokselana|Hürrem]]. Imao je osmero djece (Mahidevran četvero od kojih je samo jedan sin ostao živ, a Hürrem petero). Dok je bio mlađi, Poljakinja Gulfem mu je rodila djete koje je pri porodu umrlo. Njegova majka je bila [[Ajše Hafsa]], a otac sultan [[Selim I.]]
==Rani život==
'''Sulejman''' se rodio u [[Trabzon|Trabzonu]], [[6. studenog]] [[1494]]. Njegova majka je bila petnaestogodišnja [[Ajše Hafsun]] (1479.-1534.). Njegov otac je bio [[Osmansko carstvo|osmanski]] sultan, [[Selim I.]] U dobi od sedam godina počinje izučavati [[biologija|biologiju]], [[povijest]], [[književnost]] i [[teologija|teologiju]]. Znanja o vojsci i ratovanju izučava u [[Palača Topkapı|Palači Topkapi]] u Istanbulu. Kao mladić se sprijateljio s [[Ibrahim-paša Paržanin|Ibrahimom]], mladićem kojeg su [[Osmanlije]] zarobili u [[Grčka|Grčkoj]]. Sulejman je prvo postavljen kao guverner Theodosie, pa Manise i na kraju [[Edirne|Edirnea]]. Ubzo umire Selim I. i Sulejman preuzima tron.
==Sultanovanje==
'''Sulejman I.''' dolazi na tron poslije smrti oca [[Selim I.|Selima I.]], [[22. rujna]] [[1520]]. godine. Pri preuzimanju trona, Suljeman I, je opisan od strane [[Venecija|Mletačkog]] poslanika, Bartolomea Contarinia: “On je dvadesetšestogodišnji mladić, visok, kompleksnog lica. Vrat mu je izdužen, lice naglašeno, nos [[orao|orlovski]]. Ima malene brkove i rjetku bradu. Rekao je da će biti milostiv vladar, poklonik [[znanost|znanosti]] i da se svi mogu nadati poštenoj vladavini.”
Nedugo po preuzimanju vlasti on objavljuje rat ugarsko-hrvatskoj državi i već [[1521]]. godine zauzima strateški važan [[Beograd]] u bitci za kojega je bio poražen njegov predak [[Mehmed II.|Mehmed II. osvajač]]. Pet godina kasnije u [[Mohačka bitka|Mohačkoj bitci]] dolazi do uništenja [[Ugarska|ugarske]] države čije mjesto kao neprijatelj sada zauzima [[Habsburg|Habsburška monarhija]].
[[1521]]. je u roku od tri tjedna osvojio [[Beograd]]. U to je vrijeme beogradska tvrđava slovila kao najjača na [[Balkan]]u. [[1522]]. se iskrcao na [[Rod (otok)|Rod]]u i u prosincu iste godine zauzeo tvrđavu. Jednostavno je opsadom izgladnio branitelje, pa su se na kraju morali predati. Četiri godine kasnije zapečatio je sudbinu Ugarske u [[Mohačka bitka|bitki kod Mohača]], u kojoj je poginuo i ugarsko-hrvatski kralj [[Ludovik II.]] Osmanska vojska se, doduše, još prije kraja godine povukla, ali je oko nasljeđa prijestolja došlo do sukoba između [[Habsburška dinastija|Habsburgovca]] [[Ferdinand I., njemačko-rimski car|Ferdinanda I.]] i mađarskog [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] koji je zatražio osmansku pomoć. Na kraju je zapadni dio Mađarske potpao pod [[Austrija|Austriju]], dok je Zapolja [[Mir iz Velikog Varadina|Mirom iz Velikog Varadina]] priznat kraljem ostatka Ugarske, ali pod osmanskom vrhovnom vlašću. Nakon njegove smrti [[1540]]. [[Visoka Porta]] zauzima srednju trećinu nekadašnje Mađarske, a Zapoljinom sinu ostavlja samo [[Transilvanija|Sedmogradsku]].
U međuvremenu je Sulejman I. iskoristio priliku i [[1529]]. prvi put opsjeo [[Beč]], ali bez uspjeha. Nakon samo 19 dana bio je prisiljen prekinuti opsadu iznenadnim početkom zime. Pa ipak je, kao posljedicu ovog konflikta, Austrija morala dugotrajno plaćati [[danak]] Osmanskom carstvu. [[1533]]. je došlo do nestabilnog mira koji će često biti prekidan. Sulejman je i na drugim područjima napredovao: [[1534]]. [[Mezopotamija]] s [[Bagdad]]om, [[1534]]. [[Azerbejdžan]], [[1540]]. dijelovi [[Dalmacija|Dalmacije]], [[1547]]. veliki dijelovi [[Jemen]]a.
Nastavljajući u [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]] politiku svoga oca Sulejman uspijeva osvojiti današnju [[Libija|Libiju]], [[Tunis]] i [[Alžir]] kao i proširiti posjede u [[Irak]]u. U bitci za [[Malta|Maltu]] njegova desantna armija je [[1565]]. godine potučena.
[[1566]]. osmanske trupe ponovo kreću prema [[Beč]]u s namjerom da osvoje glavni austrijski grad. Malo prije dolaska na cilj, Sulejman I. umire, a na samrtnoj postelji zapovijeda svojim generalima uređeno povlačenje kako ne bi došlo do kaosa i prijepora oko nasljeđa krune.
Sulejmana I. Velikog smrt zatječe [[5. rujna]] [[1566]]. godine pri [[Sigetska bitka|opsadi]] [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigeta]] kojega brani [[Nikola Šubić Zrinski]]. Poslije borbe između djece koja se odvijala za sultanova života njegov nasljednik postaje [[Selim II.]]
U vrijeme Sulejmana zasnovani su i uži odnosi s europskim silama. [[1526]]. godine potpisana je prva tzv. "kapitulacija" s [[Francuska|Francuskom]] s kojom je dogovorena [[slobodna trgovina]], a na Francusku prenijeto pravo sudbene vlasti nad njenim građanima na teritoriju Osmanskog Carstva.
== Popularna kultura ==
U novo doba postala je poznata serija [[Turska|turska]] [[Sulejman Veličanstveni (TV serija)]]. Sulejmana je glumio poznati turski glumac [[Halit Ergenç]]. Serija je postigla ogromnu popularnost u [[Turska|Turskoj]], na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] i na [[Balkan|Balkanu]]. U Turskoj je [[Sulejman Veličanstveni (TV serija)]] najgledaniji TV format u povijesti turske produkcije.
{{Redoslijed|
|prethodnik =[[Selim I.]]
|gl_članak_funkcija=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br>([[1520]]. - [[1566]].)
|nasljednik= [[Selim II.]]
}}
==Vanjske poveznice==
{{commons|Suleiman I}}
* [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:sulejman-i-velicanstveni Istorijska biblioteka: Sulejman I Veličanstveni]
{{sultani}}
[[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Sulejman I.]]
{{Link FA|ur}}
{{Link FA|en}}
{{Link FA|sl}}
{{Link FA|th}}
{{Link FA|vi}}
{{Link FA|zh}}
| 