Razlika između inačica stranice »Ladislav I. Sveti«

Dodano 5.060 bajtova ,  prije 6 godina
sadržaj, literatura, slika i info-okvir
m (Bot: Migrating 27 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q26486 (translate me))
(sadržaj, literatura, slika i info-okvir)
{{Monarh
'''Ladislav I.''' ([[Mađarski jezik|mađarski]] ''László''), zvan '''Sveti''' (* [[1048.]]; † [[1095.]]) bio je mađarski kralj iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]].
| ime = Ladislav I.
== Biografija ==
| slika = [[DatotekaSlika:Szent Laszlo Somogyvár.jpg|thumb|200px|Kip kralja Ladislava220px]]
| opis = Statua ugarskog kralja Ladislava I. Svetog
Bio je sin [[Bela I., mađarski kralj|Bele I.]], brat [[Gejza I.|Gejze I.]] i kraljice [[Jelena Lijepa|Jelene Lijepe]], žene hrvatskoga kralja [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]].
| titula = [[Popis ugarskih vladara|ugarski kralj]]
| vladavina = o. [[1048.]] - [[29. srpnja]] [[1095.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Bela I.]]
| nasljednik = [[Koloman]]
| regent =
| supruga = [[Adelaida Švapska]]
| djeca = [[Piroška]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Arpadović]]
| vladarska himna =
| otac = [[Bela I.]]
| majka = [[Riksa]]
| datum rođenja = o. [[1048.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[29. srpnja]] [[1095.]]
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolicizam]]
}}
'''Ladislav I.''' poznati i kao '''Sveti Ladislav''' ([[Mađarski jezik|mađarski]] ''I. László''; ), ([[Poljska]], o. [[1040.]] - [[Nitra]], [[Slovačka]], [[29. srpnja]] [[1095.]]) bio je mađarski kralj (1077.-1095.) iz dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]]. Kanoniziran je [[29. lipnja]] [[1192.]] godine i legenda ga prikazuje kao pobožnog viteškog kralja. Popularan je kao [[svetac]] i u zemljama u susjedstvu [[Mađarska|Mađarske]] gdje mu je podginuto više crkava. Svetac je suzaštitnik je [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Jedan od oltara posvećen je njemu, gdje se nalazi i njegov kip.<ref>http://www.historiografija.hr/hz/1976/HZ_29-30_22_HORVAT.pdf</ref>
 
== Životopis ==
[[1092]]. godine krenuo u osvajanje Hrvatske, ali je [[bizant]]ski car, uplašivši se za svoje posjede u Dalmaciji, platio nomadskom narodu [[Kumani|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se, na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.
[[Slika:Ladislav1 denar1.jpg|200px|desno|mini|Denar kralja Ladislava I.]]
Bio je sin ugarskog kralja [[Bela I., mađarski kralj|Bele I.]] (1060.-1063.) i kraljice Rikse Pijastović od [[Poljska|Poljske]] (1013.-1075.), a imao je starijeg brata [[Gejza I.|Gejze I.]] i dvije sestre Sofiju<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Hrvatska opća enciklopedija]</ref>, suprugu istarskog markgrofa Ulrika I. i [[Jelena Lijepa|Ilonu]] ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Jelena Lijepa''), ženu [[Hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1074.-1089.). Rođen je u izbjeglištvu u Poljskoj, a [[1048.]] godine vraća se u Ugarsku i sudjeluje u prijestolonasljednim borbama. Godine [[1060.]] pomogao je ocu da uz pomoće poljske vojske zadobije ugarsko prijestolje.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref>
 
Za vrijeme vladavine rođaka [[Salomon, ugarski kralj|Salomona]] (1063.-1074.), sina kralja [[Andrija I.|Andrije I.]] (1046.-1060.) i brata Ladislavovog oca Bele I., Ladislav je dobio na upravu istočni dio Ugarske kojim je upravljao kao [[vojvoda]]. Iako je u ugarskoj dinastiji prevladavao sustav nasljeđivanja po pravu seniorata, Ladislav je pomogao svom bratu Gejzi da stekne ugarsko prijestolje. Zajedno s njim pobjedio je vojsku kralja Salomona u bici kod Mogyoroda, [[14. ožujka]] [[1074.]] godine, nakon čega je Ladislavov brat Gejza I. (1074.-1077.) proglašen ugarskim kraljem.
Kako bi učvrstio vlast u Slavoniji, dao je u slavonskom naselju Zagrebu [[1094]]. godine osnovati [[zagrebačka biskupija|biskupiju]] i podredio joj čitavo područje tadašnje Slavonije. Suzaštitnik je [[zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]]. Jedan od oltara posvećen je njemu, gdje se nalazi i njegov kip. <ref>http://www.historiografija.hr/hz/1976/HZ_29-30_22_HORVAT.pdf</ref>
 
Nakon smrti kralja Gejze I. [[1077.]] godine, ugarska kruna pripala je Ladislavu. Uspješno je obranio Ugarsku od napada [[Pečenezi|Pečenega]] koje je protiv njega poslao detronizirani kralj Salomon. Nakon toga okrenuo se jačanju svoje kraljevine te je odlučio iskoristiti smrt hrvatskog kralja Zvonimira († 1089.), supruga svoje sestre kraljice Jelene Lijepe kako bi osvojio [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevinu Hrvatsku]] i staviti je pod upravu Arpadovića. Stoga je [[1091]]. godine krenuo u osvajanje Hrvatske, te je bez problema zauzeo [[Slavonija|Slavoniju]], ali je naišao na oružani otpor [[Hrvati|Hrvata]] na području južno od [[Petrova gora|Gvozda]] (''Alpes Ferreae'').<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref> Istodobno se [[bizant]]ski car [[Aleksije I. Komnen]] (1081.-1118.), uplašio za svoje posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]], pa je platio nomadskom narodu [[Kumani|Kumana]] da napadnu Ugarsku. Prešavši planinu [[Gvozd]] morao se kralj Ladislav I., na vijest o napadu Kumana, vratiti u Ugarsku.<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref>
Kako bi dodatno učvrstio vlast, a istodobno i osigurao svog biskupa, osnovao je u blizini Zagreba veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu [[Ača]]. Prije smrti, Ladislav je nasljednikom na prijestolje umjesto nećaka [[Almoš]]a imenovao [[Koloman]]a.
 
Nakon povratka u Ugarsku, Ladislav je na osvojenom području između Gvozda i [[Drava|Drave]] postavio svog sinovca [[Almoš]]a († 1129.) kao posebnoga hrvatskog kralja (1091.-1095.), očito kao znak da nema namjeru taj kraj, kao ni ostatak Kraljevine Hrvatske i Dalmacije pripojiti Kraljevini Ugarskoj, već je podrediti članovima svoje obitelji.<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 152.</ref>
Bio je otac [[Irena Ugarska|carice Irene]], koju mu je rodila njegova žena Adelajda. Preko Irene je bio djed [[Manuel I. Komnen|cara Manuela I. Komnena]].
Kako bi učvrstio vlast u Slavoniji i još je jače povezao s Ugarskom, osnovao u slavonskom naselju [[Zagreb]]u [[1094]]. godine [[zagrebačka biskupija|zagrebačkubiskupiju]], čijim je prvim biskupom posvećen [[Česi|Čeh]] imenom [[Duh, biskup|Duh]] i podredio joj čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno osnovao je u blizini Zagreba veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu [[Ača]].
 
== IzvoriObitelj ==
 
Oženio se oko [[1077.]] kneginjom Adelaidom Švapskom (o.1060.-1090.) s kojom je imao samo kćer [[Irena Ugarska|Pirošku]] (1088.-1134.) koja se udala za [[bizantski car|bizantskog cara]] [[Ivan II. Komnen|Ivana II. Komnena]]. Kako bi rješio pitanje nasljeđivanja ugarskog prijestolja opozvao je iz prekodravske Hrvatske kralja Almoša i dodijelio mu kao vojvodstvo (''ducatus'') zemlju s lijeve obale [[Tisa|Tise]], a nasljednikom ugarske krune učinio je Almoševog starijeg brata [[Koloman]]a († 1116.).<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 153</ref>
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
 
* ''Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' ISBN 953-214-197-9
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Ladislaus I of Hungary}}
* [http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija] {{hr icon}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Hrvatska opća enciklopedija] {{hr icon}}
 
{{Redoslijed|
== Izvori ==
|prethodnik = [[Gejza I.|Gejza I. (1074. - 1077.)]]
{{izvori}}
|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis hrvatskih i hrvatsko-ugarskih kraljeva|Ladislav I. Sveti (1077. - 1095.)]]
|nasljednik=[[Koloman|Koloman (1095. - 1116.)]]
}}
 
[[Kategorija:Vladari]]