Razlika između inačica stranice »Ladislav I. Sveti«

m
bez sažetka
(sadržaj, literatura, slika i info-okvir)
m
| regent =
| supruga = [[Adelaida Švapska]]
| djeca = [[Irena Ugarska|Piroška]]
| puno ime =
| posthumno ime =
== Životopis ==
[[Slika:Ladislav1 denar1.jpg|200px|desno|mini|Denar kralja Ladislava I.]]
Bio je sin ugarskog kralja [[Bela I., mađarski kralj|Bele I.]] (1060.-1063.) i kraljice Rikse Pijastović od [[Poljska|Poljske]] (1013.-1075.), a imao je starijeg brata [[Gejza I.|Gejze I.]] i dvije sestre Sofiju<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35062 Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Hrvatska opća enciklopedija]</ref>, suprugu istarskog markgrofa Ulrika I. i [[Jelena Lijepa|Ilonu]] ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Jelena Lijepa''), ženu [[Hrvatski vladari|hrvatsko-dalmatinskog kralja]] [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]] (1074.-1089.). Rođen je u izbjeglištvu u Poljskoj, a [[1048.]] godine vraća se u Ugarsku i sudjeluje u prijestolonasljednim borbama. Godine [[1060.]] pomogao je ocu da uz pomoće poljske vojske zadobije ugarsko prijestolje.<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/33559/ Ladislav I. Arpadović (Sveti) - Proleksis enciklopedija]</ref>
 
Za vrijeme vladavine rođaka [[Salomon, ugarski kralj|Salomona]] (1063.-1074.), sina kralja [[Andrija I.|Andrije I.]] (1046.-1060.) i brata Ladislavovog oca Bele I., Ladislav je dobio na upravu istočni dio Ugarske kojim je upravljao kao [[vojvoda]]. Iako je u ugarskoj dinastiji prevladavao sustav nasljeđivanja po pravu seniorata, Ladislav je pomogao svom bratu Gejzi da stekne ugarsko prijestolje. Zajedno s njim pobjedio je vojsku kralja Salomona u bici kod Mogyoroda, [[14. ožujka]] [[1074.]] godine, nakon čega je Ladislavov brat Gejza I. (1074.-1077.) proglašen ugarskim kraljem.
== Obitelj ==
 
Oženio se oko [[1077.]] kneginjom Adelaidom Švapskom (o.1060.-1090.) s kojom je imao samo kćer [[Irena Ugarska|Pirošku]] (1088.-1134.) koja se udala za [[bizantskiBizantsko carCarstvo|bizantskog cara]] [[Ivan II. Komnen|Ivana II. Komnena]]. Kako bi rješio pitanje nasljeđivanja ugarskog prijestolja opozvao je iz prekodravske Hrvatske kralja Almoša i dodijelio mu kao vojvodstvo (''ducatus'') zemlju s lijeve obale [[Tisa|Tise]], a nasljednikom ugarske krune učinio je Almoševog starijeg brata [[Koloman]]a († 1116.).<ref>Šišić, Fedro, Povijest Hrvatsa, pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 153</ref>
 
== Bilješke ==