Hrvatska pučka seljačka stranka: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 4:
'''Hrvatska seljačka stranka''' formalno je osnovana [[10. ožujka]] [[1904.]]<ref>Stjepan Radić, "Politički spisi", Znanje, Zagreb, 1971., str. 14</ref>, devet mjeseci kasnije, [[5. prosinca]] sastavljen je privremeni odbor koji je odlučio da će se stranka zvati "Hrvatska pučka seljačka stranka", te je [[22. prosinca]] [[1904.]]<ref>Stjepan Radić, "Politički spisi", Znanje, Zagreb, 1971., str. 18</ref> prihvaćen program stranke, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. [[Stjepan Radić]] dugo je vremena pripremao nastanak '''Hrvatske pučke seljačke stranke'''. U rujnu [[1904]]. održava prve sastanke sa seljacima u [[Molve|Molvama]], [[Virje|Virju]] i [[Novigrad Podravski|Novigradu]]. 5. prosinca sastaju se u [[Zagreb]]u, Stjepan Radić, [[Antun Radić]], dr. [[Svetimir Korporić]], dr. [[Milan Krištof]], [[Ivan Gmajner]] i dr. [[Benjamin Šuperina]], dogovaraju nastanak nove političke stranke pod nazivom Hrvatska pučka seljačka stranka, te konstituiraju kao njezin Privremeni odbor. 22. prosinca prihvaćen je Program stranke, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke.
[[Datoteka:Proposed Coat of arms of the Neutral Peasant's Republic of Croatia.svg|thumb|right|150px|Grb Neutralne Seljačke Republike Hrvatske prema prijedlogu Ustava iz 1921.]]
Stranku su osnovala braća Antun i [[Stjepan Radić]], koji je bio na njezinu čelu od osnutka do smrti. Program stranke temeljio se na nauku braće Radić o moralu, vjeri, miru i poštenju, borbi za slobodu, pravicu i napredak, ali se prilagođivao političkim prilikama. Nakon utemeljenja, stranka je smatrala da je [[hrvatsko državno pravo|ostvarenje hrvatske državnosti]] moguće u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] zamjenom dualističkoga trijalističkim rješenjem, odnosno federalnim ustrojem u kojem bi pored Austrije i Madžarske, Hrvatska s drugim slavenskim zemljama imala ravnopravan položaj u Monarhiji ([[austroslavizam]]). Na izborima 1906. nije dobila nijedan mandat, [[Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1910.|1910. dobiva 3]], a na ponovljenim izborima iste godine 9 mandata. Uoči i tijekom [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|I. svjetskog rata]] stranka je promijenila odnos prema Austriji, izjašnjavala se za hrvatsku državu u južnoslavenskoj zajednici izvan Monarhije. Stvaranjem [[Kraljevstvo SHS|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] (1. prosinca 1918.) HPSS je tražio da, u zajedničkoj državi, [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Hrvatska republika]] bude utemeljena na samoodređenju. Stranka se 1919. izjašnjava za republiku i na osnovi prikupljenih (157.669) potpisa za Memorandum zahtijeva na [[versajska mirovna konferencija|Mirovnoj konferenciji u Parizu]] saziv hrvatske konstituante na osnovi prava o samoodređenju naroda. Na [[Izbori za Konstituantu Kraljevine SHS 1920.|izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920.]] stranka je dobila više glasova nego sve hrvatske političke stranke zajedno i osvojila 50 mandata. U to doba stranka je promijenila ime ([[Hrvatska republikanska seljačka stranka]]), istaknula zahtjev za seljačku mirotvornu republiku i obznanila [[Hrvatsko državno pravo#U jugoslavenskoj monarhiji|Ustav Nezavisne Seljačke Republike Hrvatske]] 1921.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26418 Hrvatska enciklopedija]</ref>
 
== Program stranke ==