Banovina Hrvatska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 85:
[[29. kolovoza]] u sabornici na Trgu sv. Marka zasjedalo je [[Hrvatsko narodno zastupstvo]], koje je s 80 glasova za i jednim protiv prihvatilo sporazum.<ref>[http://www.hss-smz.org/index.php/parks-home Povijest HSS-a 1904.-1940.], HSS Sisačko-moslavačke županije</ref> Hrvati su uglavnom s oduševljenjem dočekali potpisivanje sporazuma. Tako je, primjerice, u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan javni skup i proslava s oko pet tisuća prisutnih.<ref>Suzana Leček: [http://hrcak.srce.hr/file/12218 ''Slavonski Brod i uspostava Banovine Hrvatske 1939.''], Scrinia Slavonica, Vol.5 No.1 Rujan 2005</ref>
 
Najbrojniji nezadovoljnici bili su Srbi u Hrvatskoj, koji su gotovo odmah počeli tražiti autonomiju ili izdvajanja svojih srezova i kotara iz Banovine, potpirivani djelovanjem Srpskog kulturnog kluba i pokreta ''Srbi na okup''. [[Srpska pravoslavna crkva]] nije podržavala hrvatsku autonomiju.{{fact}}<ref name="Valenta">[http://www.hic.hr/dom/288/dom19.htm Dom i svijet, br. 288., 20. ožujka 2000.] Anto Valenta: Podjela Bosne i borba za cjelovitost</ref> Mnogi srbijanski političari bili su nezadovoljni Sporazumom, smatrajući da se Hrvatima previše popustilo, rasla je djelatnost [[četnici|četnika]], pro-nacističke organizacije ''Zbor'' [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i sličnih. [[Ustaše]] i drugi hrvatski nacionalisti osuđivali su sporazum sa Srbima i nazivali Mačeka izdajnikom jer su bosanskohercegovačke muslimane smatrali dijelom hrvatskoga naroda. [[Ustaše]] su kao granice "[[Hrvatsko državno pravo|povijesne Hrvatske]]" vidjeli [[Zemun]], rijeku [[drina|Drinu]] i [[Boka Kotorska|Boku Kotorsku]]. Nisu bili zadovoljni ni [[Komunistička partija Jugoslavije|komunisti]], jer su ih vlasti nastavile nesmiljeno progoniti, u čemu su sudjelovale i institucije Banovine Hrvatske. Po njihovoj ocjeni, hrvatska i srpska [[buržoazija]] nagodile su se za vlast i položaje na račun radnika i seljaka.<ref>[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/p_kraljevina.html HercegBosna.org] Kraljevina Jugoslavija: Prokleta avlija (1918.-1941.)</ref>
 
Negodovanje postignutim Sporazumom i nagovještajima daljeg preuređenja zemlje, u svojim su proglasima istakli članovi radničkog i omladinskog pokreta [[Bosna i Hercegovina u Kraljevini Jugoslaviji|Bosne i Hercegovine]]. Svojim prosvjedom oglasila se i bosanskohercegovačka akademska mladež, koja se nalazila na studijima u [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u, i pokraj ostalih istakla i zahtjev za autonomijom BiH. [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] ne samo da nije ponuđeno trajno i za sve zadovoljavajuće rješenje nacionalnog pitanja nego je otvoren i čitav niz drugih problema pa i problem BiH. Među njene narode uvukao se nemir i pozivima "na okup" zbijali su se redovi u nastojanju da se zaštite ugroženi nacionalni interesi.<ref name="Valenta">[http://www.hic.hr/dom/288/dom19.htm Dom i svijet, br. 288., 20. ožujka 2000.] Anto Valena: Podjela Bosne i borba za cjelovitost</ref> Mačekovo je stajalište bilo da se najprije provedu slobodni i demokratski izbori te potom dovrši federalizacija zemlje, dok je srpska strana tražila da se prije saziva parlamenta uspostave i druge jedinice. Politički čimbenici Srbije tražili su da se cjelokupan prostor [[BiH]] uključi u treću, srpsku jedinicu ([[Velika Srbija]]). Muslimani su zagovarali autonomiju BiH, dok su iskrsnula pitanja položaja Crne Gore, Vojvodine, pa čak i Makedonije. Prije okončanja rasprava Jugoslavija se [[Travanjski rat|početkom]] [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|II. svjetskog rata]] raspala. Sporovi su nastavljeni u krugu oko izbjegličke vlade, ali bez ikakvih učinaka.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/10722/ Banovina Hrvatska]</ref>