Ante Trumbić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 21:
Ante Trumbić rodio se u Splitu [[1864.]] godine. Gimnaziju je završio u Splitu. Pravo je studirao u Zagrebu, [[Beč]]u i [[Graz]]u gdje je i doktorirao [[1890.]] godine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=48984 Proleksis enciklopedija:Trumbić, Ante], preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref>
===Politička djelatnost===
====Austro-Ugarska====
Već za studija upoznao se s pravaškim idejama i surađivao u pravaškom listu ''Hrvatska'' kritizirajući oportunističku politiku narodnjaka u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]]. Od 1894. bio odvjetnik u Splitu, gdje je djelovao na okupljanju svih [[pravaštvo u Dalmaciji|pravaških skupina]] u Dalmaciji u jedinstvenu pravašku organizaciju, Stranku prava.<ref name="trumba">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62544 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Ante Trumbić]</ref> Trumbić se u politiku aktivno uključuje od [[1891.]] godine i zastupao je pravaške ideje u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. S [[Ivo Prodan|Ivom Prodanom]] i [[Frano Supilo|Franom Supilom]] osnovao je [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranku prava u Dalmaciji]] [[1894.]] godine.<ref name="proleksis"/> Bio je zastupnikom u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] više puta između [[1895.]] i [[1914.]] godine a [[1897.]] godine i predstavnik u Carevinskom vijeću u Beču.<ref name="trumba" />
Redak 28:
Na njegovu inicijativu, hrvatski zastupnici objavili deklaraciju kojom se osporavao dotadašnji državnopravni položaj Dalmacije u austrijskom dijelu Monarhije. Radi jačanja političkog saveza pravaša i narodnjaka, sudjelovao je 1900. u osnivanju te bio predsjednik Hrvatskoga političkoga društva za Dalmaciju. Zajedno s [[Frano Supilo|Franom Supilom]] pokrenuo je 1903. godine [[politika novog kursa|politiku »novoga kursa«]] s idejom ujedinjenja hrvatskih zemalja te suradnje svih naroda ugroženih germanizacijom. Godine 1905. bio je izabran za gradonačelnika [[Split]]a. Iste godine potaknuo je ujedinjenje dalmatinske Stranke prava i [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Hrvatska stranka|Hrvatsku stranku]] te napisao stranački program, koji je bio osnova Riječke rezolucije. Nakon [[aneksijska kriza|krize oko aneksije BiH]] (1908.–1909.) i [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] (1912.–1913.) zagovarao je [[južnoslavenska ideja|ujedinjenje Južnih Slavena]] izvan [[austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]].<ref name="trumba" />
====Prvi svjetski rat====
{{glavni|Jugoslavenski odbor}}
[[Datoteka:TrumbicPasic29261v.jpg|mini|Hrvat Ante Trumbić, Srbi: [[Nikola Pašić]], [[Milenko Vesnić]] i Slovenac Ivan Žolger na zajedničkoj fotografiji pred kraj rata.]]
Početkom [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|I. svjetskog rata]], zajedno s [[Frano Supilo|Franom Supilom]] i [[Ivan Meštrović|Ivanom Meštrovićem]], emigrirao isprva u Italiju, a zatim u Pariz, gdje je, protiveći se odredbama [[londonski ugovor|Londonskog ugovora]] (1915.), sudjelovao u osnivanju [[jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. Bio je zatim predsjednik Odbora u Londonu te je nastojao kod sila [[antanta|Antante]] i [[kraljevina Srbija|srpske vlade]] postići priznanje Odbora kao zastupnika interesa južnoslavenskih narodâ Monarhije i [[Hrvatska_u_Prvom_svjetskom_ratu#Jugoslavenska_legija|jugoslavenskih dragovoljačkih trupa]] kao savezničkih vojnih postrojbi. Zbog mišljenja o nužnosti [[južnoslavenska ideja|ujedinjenja]] s Kraljevinom Srbijom, došao je u sukob sa Supilom, koji je zatim istupio iz Odbora. Na [[Krf]]skoj konferenciji, zauzimao se da ujedinjenje Kraljevine Srbije i ostalih južnoslavenskih naroda bude provedeno na temelju priznanja narodne individualnosti. [[krfska deklaracija|Krfsku deklaraciju]] (1917.), čiji je bio potpisnik u ime Jugoslavenskoga odbora, držao je osnovnim dokumentom južnoslavenskog ujedinjenja, koji se suprotstavljao velikosrpskim koncepcijama [[Nikola Pašić|Nikole Pašića]]. Kao predstavnik [[narodno vijeće SHS|Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba]], na [[ženevska deklaracija (1918.)|Ženevskoj konferenciji]] (1918.) postigao je priznanje [[Država SHS|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] kao ravnopravnoga čimbenika s Kraljevinom Srbijom u ujedinjenju južnoslavenskih naroda. Ali kako je srpska vlada odbila zaključke konferencije, [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|ujedinjenje je provedeno]] bez njegova utjecaja.<ref name="trumba" />
====Kraljevina Jugoslavija====
Nakon uspostave južnoslavenske države Kraljevstva SHS u prosincu [[1918.]] godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojana Protića, izabran je za ministra vanjskih poslova.<ref name="proleksis"/> Sudjelovao je na [[Versajska mirovna konferencija|mirovnoj konferenciji]] u [[Versailles]]u zastupajući interese Kraljevine SHS nasuprot talijanskim presezanjima prema istočnoj obali Jadrana. Godine [[1920.]] dao je ostavku na ministarski položaj. Protivio se kao i svi ostali hrvatski predstavnici, [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskom ustavu]]. Godine [[1924.]] ušao je u [[Hrvatski blok]].<ref name="proleksis"/> Na izborima iz [[1925.]] godine izabran je na listi [[Hrvatska seljačka stranka|HRSS]]-a ali oštro zamjera [[Stjepan Radić|Radiću]] njegov ulazak u vladu.<ref name="Strižić">Ivan Strižić, ''Hrvatski portreti'', DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.</ref> Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva [[Hrvatska federalistička seljačka stranka|Hrvatsku federalističku seljačku stranku]].<ref name="Strižić"/> Stranka je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Jugoslavije'', 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.</ref> Godine [[1931.]] pristupa Hrvatskoj seljačkoj stranci.<ref name="proleksis"/> Godine [[1932.]] zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] i [[Seljačko-demokratska koalicija|SDK]], sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane ''[[Zagrebačke punktacije]]''. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i [[Mile Budak]].<ref name="Mužić">[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 213.</ref> U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.<ref name="Mužić"/>
| |||