Ante Trumbić: razlika između inačica

AnteOsnovnu Trumbićškolu rodioi segimnaziju uzavršio Splituje u [[1864.Split]]u, godine. Gimnazijugdje je završiomaturirao u1882, Splitu.a Pravo[[Pravni je studiraofakultet u Zagrebu]], [[Beč]]uBeču i [[Graz]]uGrazu, gdje je ipromoviran doktoriraou doktora prava [[1890.]] godine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=48984 Proleksis enciklopedija:Trumbić, Ante], preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref> Zastupao pravaške ideje još od zagrebačkih studentskih dana, pa u tom smislu javno djelovao kao tajnik [[trogir]]ske općine (1886.-1888.), sudski pripravnik i odvjetnik (1894.) u Splitu.<ref name="Krleža">http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2229 Krležijana - Ante Trumbić</ref>

Već za studija upoznao se s pravaškim idejama i surađivao u pravaškom listu ''Hrvatska'' kritizirajući oportunističku politiku narodnjaka u [[Kraljevina Dalmacija|Dalmaciji]]. Od 1894. bio odvjetnik u Splitu, gdje je djelovao na okupljanju svih [[pravaštvo u Dalmaciji|pravaških skupina]] u Dalmaciji u jedinstvenu pravašku organizaciju, Stranku prava.<ref name="trumba">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62544 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Ante Trumbić]</ref> Trumbić se u politiku aktivno uključuje od [[1891.]] godine i zastupao je pravaške ideje u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. S [[Ivo Prodan|Ivom Prodanom]] i [[Frano Supilo|Franom Supilom]] osnovao je [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranku prava u Dalmaciji]] [[1894.]] godine.<ref name="proleksis"/> Trumbić je uz Supila najvažniji predstavnik dalmatinskoga liberalnog pravaštva.<ref name="Krleža" /> Bio je zastupnikom u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] više puta između [[1895.]] i [[1914.]] godine a [[1897.]] godine i predstavnik u [[carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] u Beču.<ref name="trumba" />

Na njegovu inicijativu, hrvatski zastupnici objavili deklaraciju kojom se osporavao dotadašnji državnopravni položaj Dalmacije u austrijskom dijelu Monarhije. Radi jačanja političkog saveza pravaša i narodnjaka, sudjelovao je 1900. u osnivanju te bio predsjednik Hrvatskoga političkoga društva za Dalmaciju. Zajedno s [[Frano Supilo|Franom Supilom]] pokrenuo je 1903. godine [[politika novog kursa|politiku »novoga kursa«]] s idejom ujedinjenja hrvatskih zemalja te suradnje svih naroda ugroženih germanizacijom. GodineOd 1905. do 1907 bio je izabran za gradonačelnika [[Split]]a.<ref Istename="trumba" godine/> Godine 1905. potaknuo je ujedinjenje dalmatinske Stranke prava i [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]] u [[Hrvatska stranka (1905.)|Hrvatsku stranku]], kojoj je bio potpredsjednik te napisao stranački program,. koji[[politika novoga kursa|Politika »novoga kursa«]] značila je biopribližavanje osnova[[ugarska|Ugarskoj]] u korist zajedničke protubečke politike s boljim izgledima za samoodređenje i ujedinjenje hrvatskih zemalja. Taj program podloga je [[Riječka rezolucija|Riječke rezolucije]], koju je Trumbić i predložio na sastanku glavnine hrvatskih oporbenih stranaka (2. i 3. listopada 1905.).<ref name="Krleža" /> Nakon [[aneksijska kriza|krize oko aneksije BiH]] (1908.–1909.) i [[balkanski ratovi|balkanskih ratova]] (1912.–1913.) zagovarao je [[južnoslavenska ideja|ujedinjenje Južnih Slavena]] izvan [[austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]].<ref name="trumba" />