Wikipedija

Ante Trumbić: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Redak 43:
 
===Kraljevina Jugoslavija===
Nakon uspostave južnoslavenske države, [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva SHS]], u1. prosincuprosinca [[1918.]] godine i kad je formirana prva zajednička vlada, pod predsjedništvom radikala Stojana Protića, izabran je za ministra vanjskih poslova (20. prosinca).<ref name="proleksis"/> Sudjelovao je na [[Versajska mirovna konferencija|mirovnoj konferenciji]] u [[Versailles]]u kao Pašićev zamjenik, zastupajući interese Kraljevstva SHS nasuprot talijanskim presezanjima prema istočnoj obali Jadrana. OdstupioVoditelj je nakonjugoslavenske potpisivanjadelegacije na [[Rapalskirapalski ugovor|Rapalskogteritorijalnim ugovora]]pregovorima (1920.).s ProtivioItalijom seu kao i svi ostali hrvatski predstavnici, [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskom ustavuRapallu]] (19218.)-12. Zauzimaostudenog se za [[federalistički blok|federalističko]] uređenje i nacionalnu ravnopravnost1920.), Godinenakon [[1924.]] ušaokojih je upodnio [[Hrvatskaostavku. zajednica|HrvatskuRazočaran zajednicu]]politikom (koja je bila uBeograda, [[HrvatskiIzbori blok|Hrvatskomza bloku]]).<refKonstituantu name="proleksis"/> Na [[Parlamentarni izbori u KraljeviniKraljevine SHS 19251920.|izborima iz 1925.]] godine izabran je nau listiUstavotvornu [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|HRSSskupštinu]]-a alikao oštronezavisni zamjera [[Stjepan Radić|Radiću]] njegov ulazak u vladu.<ref name="Strižić">Ivan Strižićzastupnik, ''Hrvatskiosudio portreti'',centralistički DoNeHa,ustavni Zagreb,prijedlog 1993.,i ISBNglasovao 953-96050-0-8protiv strnjega. 107.</ref>Protivio Radićev čin ulaska u vladu označio jese kao kapitulacijui predsvi hegemonizmomostali tehrvatski istupa iz stranke i osnivapredstavnici, [[HrvatskaVidovdanski federalistička seljačka strankaustav|HrvatskuVidovdanskom federalističku seljačku strankuustavu]].<ref name="StrižićKrleža"/> Stranka je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Jugoslavije'', 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.</ref>
 
Zauzimao se za [[federalistički blok|federalističko]] uređenje i nacionalnu ravnopravnost. Nakon prelaska u Zagreb 1923., godine [[1924.]] ušao je u [[Hrvatska zajednica|Hrvatsku zajednicu]] (koja je bila u [[Hrvatski blok (1921.)|Hrvatskom bloku]]).<ref name="proleksis"/> Hrvatsku zajednicu, autonomističku građansku stranku usmjerava k republikanstvu. Radićev je odvjetnik nakon uhićenja vodstva [[HRSS]]-a 1925, prihvaća kandidaturu HRSS-a i svoje matične stranke, te [[Izbori u Kraljevini SHS 1925.|pobjeđuje na skupštinskim izborima 1925.]] kao jedan od kandidata za grad [[Zagreb]].<ref name="Krleža"/> Raskida s Radićem nakon njegova prihvaćanja Vidovdanskog ustava<ref name="Strižić">Ivan Strižić, ''Hrvatski portreti'', DoNeHa, Zagreb, 1993., ISBN 953-96050-0-8 str. 107.</ref> Radićev čin ulaska u vladu označio je kao kapitulaciju pred hegemonizmom te istupa iz stranke i osniva proturadićevsku [[Hrvatska federalistička seljačka stranka|Hrvatsku federalističku seljačku stranku]].<ref name="Strižić"/> Stranka je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralističkog uređenja države.<ref>[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Jugoslavije'', 2. dop. izd., Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003., ISBN 953-6308-46-0 str. 111.</ref> Na skupštinskim izborima 1927. stvorio je [[Hrvatski blok (1927.)|Hrvatski blok]] s [[frankovci]]ma, te bio izabran u Zagrebu skupa s [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]].<ref name="Krleža"/>
Nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentata na Stjepana Radića]] (1928.), pristupio je Poslaničkomu klubu [[seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]] (SDK) te je u vanjskoj politici zastupao politiku [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS), a godine [[1931.]] i formalno je pristupio HSS-u.<ref name="trumba"/><ref name="proleksis"/> Godine [[1932.]] zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] i [[Seljačko-demokratska koalicija|SDK]], sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane ''[[Zagrebačke punktacije]]''. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i [[Mile Budak]].<ref name="Mužić">[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 213.</ref> U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.<ref name="Mužić"/> Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]], a umro je tri godine (1938.) prije [[Travanjski rat|raspada te države]], u Zagrebu.<ref name="trumba"/> Sahranjen je u Splitu a nadgrobni mu je spomenik, djelo [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], postavljen na godišnjicu smrti, u studenom [[1939.]] godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041201/feljton01.asp Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću], [[Slobodna Dalmacija]], srijeda, 1. prosinca 2004., preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref>▼
 
▲Nakon [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentata na Stjepana Radića]] (1928.), pristupio je Poslaničkomu klubu [[seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]] (SDK) te je u vanjskoj politici zastupao politiku [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] (HSS),. Bila je to neuspjela vanjskopolitička misija HSS-a godineu nizu zapadnih zemalja.<ref name="Krleža"/> Za [[1931.šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]], i formalno je pristupio HSS-u.<ref name="trumba"/><ref name="proleksis"/> Branio je Mačeka nakon uhićenja 1930, sastavio Zagrebačke punktacije (1932) u , te za vrijeme Mačekova tamnovanja (1932-34) neformalno predvodio HSS. Godine [[1932.]] zajedno s [[Vladko Maček|Vladkom Mačekom]] i [[Seljačko-demokratska koalicija|SDK]], sudjeluje u stvaranju rezolucije nazvane ''[[Zagrebačke punktacije]]''. Trumbić je sastavio tekst rezolucije a potpisao ju je i [[Mile Budak]].<ref name="Mužić">[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska politika i jugoslavenska ideja'', vl. naklada, Split, 1969., str. 213.</ref> U toj se rezoluciji osuđuje srpski hegemonizam, naglašava hrvatska individualnost i traži složena država.<ref name="Mužić"/> DjelujućiZa uvrijeme prvomMačekova redutamnovanja u(1932.-1934.) interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ihneformalno je nosilapredvodio [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina JugoslavijaHSS]], a umro je tri godine (1938.) prije [[Travanjski rat|raspada te države]], u Zagrebu.<ref name="trumbaKrleža"/> Sahranjen je u Splitu a nadgrobni mu je spomenik, djelo [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], postavljen na godišnjicu smrti, u studenom [[1939.]] godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041201/feljton01.asp Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću], [[Slobodna Dalmacija]], srijeda, 1. prosinca 2004., preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref>
 
Djelujući u prvom redu u interesu hrvatskog naroda, u teškim okolnostima za hrvatske zemlje, suočio se s razočaranjima što ih je nosila [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Jugoslavija]], a umro je tri godine (1938.) prije [[Travanjski rat|raspada te države]], u Zagrebu.<ref name="trumba"/> Sahranjen je u Splitu a nadgrobni mu je spomenik, djelo [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]], postavljen na godišnjicu smrti, u studenom [[1939.]] godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041201/feljton01.asp Perislav Petrić: Dom dostojan splitskih veslača. Počast Trumbiću], [[Slobodna Dalmacija]], srijeda, 1. prosinca 2004., preuzeto 10. kolovoza 2012.</ref>
 
==Izvori==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Ante_Trumbić"