Inačica od 2. ožujka 2014. u 20:38 uredi 92.36.219.135 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. ožujka 2014. u 21:14 uredi ukloni ovu izmjenu El Diablo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 13.707 edits m Uklonjena promjena suradnika 92.36.219.135, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Argo Navis Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:DubravkaUgresic.jpg\|desno\|200px\|mini\|'''Dubravka Ugrešić''']] '''Dubravka Ugrešić''' ([[Kutina]], [[27. ožujka]] [[1949.]]) hrvatska je književnica, prevoditeljica i [[esej]]istica. Bila je članica [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu\|Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] i od početka devedesetih godina u stanju dobrovoljnog [[egzil]]a. Završila je komparativnu i rusku književnost pri [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu\|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu, te radila u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom Fakultetu. Iz političkih razloga, početkom devedesetih godina napušta Hrvatsku. Trenutačno živi u [[Amsterdam]]u., ~~Povremeno~~povremeno predaje na američkim i ~~evropskim~~europskim sveučilištima te piše za ~~evropske~~europske novine i časopise. Možda je najpoznatija po kratkom [[roman\|romanu]] ''Štefica Cvek u raljama života'', s podnaslovom ''Patchwork roman'', u kojem se [[Postmodernizam\|postmodernistički]], ironično i duhovito igra trivijalnom literaturom (ljubićem) gradeći tekst kao krojni arak s naslovima koji slijede sve krojačke termine, te grafički i sadržajno ušivavajući citate, pisma, savjete. ''Štefica'' je, nakon ustanovljene popularnosti, 1984. uspješno prebačena i na film (''U raljama života'', [[Rajko Grlić\|Rajka Grlića]]). Danas je Štefica Cvek, premda nastala 15 godina ranije, često uspoređivana s britanskom [[Bridget Jones]], sadržajno (Štefica je slično naivna i također traga za muškarcem svog života) i strukturalno (dnevnik, postmodernističko kolažiranje). Stalno propitivanje prirode pisanja i književnosti, suprotstavljanje popularne kulture visokoj literaturi, te kasnije problematiziranje egzila i pitanja identiteta, najčešća su obilježja njenih romana. U koautorstvu s [[Aleksandar Flaker\|Aleksandrom Flakerom]] 1984. uređuje ''Pojmovnik ruske avangarde'', djelo u deset svezaka. Također, se bavi se prijevodima s ruskoga ~~jezika~~ ([[Danil Harms]], [[Boris Pilnjak]]), te piše scenarije za film i televiziju (''U raljama života'', ''Za sreću je potrebno troje''). Knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve ~~evropske~~europske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama. Jedna je od glavnih autorica [[Leksikon YU mitologije\|Leksikona YU mitologije]]. == Kritika == Pojam '[[Jugonostalgija\|jugonostalgičan]]' utemeljila je zapravo [[esej]]u "''Konfiskacija pamćenja''" Dubravka Ugrešić tijekom [[Velikosrpska agresija na Hrvatsku i BiH\|Velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH]] <ref>http://sdp-brcko.org/arhiva/content/view/636/78/ JUGONOSTALGIJA i DRUG TITO ).</ref> <ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac394.nsf/AllWebDocs/ Jugoslaveni_danas_i_ovdje ).</ref> Otišla je na stipendiju u [[Berlin]] i počela se reklamirati kao "[[disident]]ica, "emigrantica" iako ju nitko je nije tjerao. Počela je suradnju s njemačkim novinama i nakladnicima.<ref>http://globus.jutarnji.hr/kultura/dubravka-ugresic-nije-otjerana Dubravka Ugrešić nije otjerana ).</ref> ==Djela== * ''Mali plamen'' (~~dječiji~~dječji roman, 1971.) * ''Filip i sreća'' (~~dječiji~~dječji roman, 1976.) * ''Poza za prozu'' (1978.) * ''Nova ruska proza'' (studija, 1980.) Line 22 ⟶ 28: * ''Život je bajka'' (1983.) * ''Forsiranje romana-reke'' (1988.) * ''Kućni duhovi'' (~~dječi ji~~dječji roman, 1988.) * ''Pljuska u ruci'' (antologija alternativne ruske proze, 1989.) * ''Američki fikcionar'' (zbirka eseja, 1993.) Line 58 ⟶ 64: {{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}} == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Ugrešić, Dubravka}}

Dubravka Ugrešić: razlika između inačica