Andrija III. Mlečanin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sadržaj, poveznice, literatura, slika i infookvir |
|||
Redak 1:
{{Monarh
| ime = Andrija II.</br><small>''II. András''</small>
| slika = [[Slika:III Andras Thuroczy.jpg|200px]]
| opis = Kralj Andrija III. Mlečanin
| titula = [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|ugarski kralj]] i [[Hrvatski vladari|hrvatski kralj]]
| vladavina = [[1290.]] - [[1301.]]
| krunidba = [[28. srpnja]] [[1290.]] u [[Stolni Biograd|Stolnom Biogradu]]
| prethodnik = [[Ladislav IV. Kumanac]]
| nasljednik = [[Karlo I. Robert]]
| regent =
| supruga = Fenena Kujavska<br>Agnes Austrijska
| djeca = [[Elizabeta Arpadović]]
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Datoteka:Alex K Kingdom of Hungary.svg|15px]] [[Arpadovići]]
| vladarska himna =
| otac = [[Stjepan Postum]]
| majka = [[Tomasina Morosini]]
| datum rođenja = [[1265.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[14. veljače]] [[1301.]]
| mjesto smrti = [[Budim]]
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[katolicizam]]
}}
[[Andrija III. Mlečanin]] ([[mađarski jezik|mađ.]] ''III Velencei András'') (?, [[1265.]] - [[Budim]], [[14. siječnja]] [[1301.]]), [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|hrvatsko-ugarski kralj]] ([[1290.]] - [[1301.]]), posljednji muški izdanak dinastije [[Arpadovići|Arpadovića]] koja je vladala Ugarskom od [[10. stoljeće|10.]], a Hrvatskom od [[12. stoljeće|12. stoljeća]].
== Životopis ==
== Prilike uoči stupanja na vlast ==▼
Andrija je bio sin Stjepana Postuma i Mlečanke Tomasine [[Morosini]]. Njegov se otac rodio iz trećeg braka kralja [[Andrija II.|Andrije II.]] s Beatricom od Este-Ferrare. No uoči njegovog rođenja kralj je umro, a nasljednik [[Bela IV.]] nije htio priznati svog brata, optužujući Beatricu za bračnu nevjeru. Trudna Beatrica je preobučena u mušku odjeću pobjegla bratu u [[Italija|Italiju]], gdje je rodila sina Stjepana. ▼
▲Andrija je bio sin nepriznatog ugarskog kraljevića [[Stjepan Postum|Stjepana Postuma]] i [[Mlečani|Mlečanke
Stjepan se nakon dugog lutanja naselio u [[Mleci]]ma i vjenčao Mlečankom Tomasinom Morosini. U ratu protiv Ugarske, [[Češka]] je podržavala Stjepana, ali se sklapanjem mira obvezala da će s tim prestati. Ubrzo potom 1271. godine umro je ostavivši udovicu i sina Andriju Mlečanina, na kojeg je prenio svoja prava na položaj hrvatskog [[herceg]]a. Zbog velikog nezadovoljstva vladavinom kralja [[Ladislav IV. Kumanac|Ladislava IV. Kumanca]], dio plemstva je ogorčen bezvlađem u državi i kraljevim raskalašanim životom, počeo razmišljati da izabere novog kralja. To je iskoristio Andrija Mlečanin i krenuo po krunu na poziv svojih pristaša, no u [[Međimurje|Međimurju]] ga je zarobio neki velikaš i predao austrijskom vojvodi Albertu I., koji ga je zatočio. Kralj je ubrzo ubijen, pa je Andrija III. pozvan da preuzme vlast. ▼
▲Stjepan se nakon dugog lutanja naselio u [[Mleci]]ma i vjenčao Mlečankom Tomasinom Morosini. U ratu protiv Ugarske, [[Češka]] je podržavala Stjepana, ali se sklapanjem mira obvezala da će s tim prestati. Ubrzo potom, [[1271.]] godine, umro je ostavivši udovicu i maloljetnog sina Andriju Mlečanina, na kojeg je prenio svoja prava na položaj [[herceg|hrvatskog hercega]]. Godine [[
Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo našlo se u velikoj krizi, kraljevska vlast je oslabila, a pojedini velikaški rodovi počeli su samovoljno vladati na svojim zemljama i uzurpirati kraljevska prava na njima. Kada su se [[Gisingovci]] [[1289.]] godine digli protiv kralja Ladislava IV., pozvali su Andriju Mlečanina u Hrvatsku. On je spremno prihvatio poziv i došao početkom [[1290.]] u pratnji svoga ujaka [[Albert Morosini|Alberta Morosinija]] u mletački [[Zadar]], a odatle u [[Međimurje|Međimurju]], gdje ga je zarobio neki velikaš i predao austrijskom vojvodi [[Albert I. Habsburg|Albertu I.]], koji ga je zatočio. Kako su pobunjeni Kumani ubrzo potom ubili kralja Ladislava, Andrija je pozvan u Ugarsku da preuzme kraljevsku vlast.
== Vladavina Andrije III. Mlečanina ==
Andrija III. (1290.-1301.) je bio jedini preostali muški izdanak dinastije
Protiv carevih težnji je istupio [[papa]] [[Nikola IV.]] (1288.-1292.) ističući da su [[Ugarska]] i [[Hrvatska]] leno [[Sveta Stolica|Svete Stolice]]. Uz njih dvojicu, protiv Andrije III. nastupila je i [[Napuljsko kraljevstvo|napuljska kraljica]] [[Marija Arpadović|Marija]], sestra kralja Ladislava IV. Kumanca, ističući da je ona jedina zakonita baštinica [[kruna svetog Stjepana|hrvatsko-ugarske krune]], a svoja je prava prenijela na sina Karla Martela. Uz nju je pristao i papa, pa je papinski legat okrunio [[Karlo Martel|Karla Martela]] za kralja.<ref>Šišić, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 205.</ref>
[[Slika:Ondra3 pecet.jpg|180px|lijevo|mini|Pečat kralja Andrije III. Mlečanina]]
Međutim na Andrijinoj strani bila je je cijela Ugarska. Kralj je objavio rat austrijskom vojvodi Albertu i porazio ga, pa je on odustao od svoje kandidature.
Želeći pridobiti na svoju stranu moćne [[Šubići|knezove Bribirske]], napuljski [[Anžuvinci]] su im poklonili cijelu Hrvatsku od [[Gvozd]]a do [[Neretva|Neretve]] s nasljednim pravom. Na to je [[1293.]] godine odgovorio kralj Andrija III., predavši bribirskima čitavu hrvatsko-dalmatinsku banovinu i nasljednu [[ban]]sku čast, čime su [[knez]]ovi Bribirski postali najmoćniji velikaši u Hrvatskoj, a svi plemići na tom području postali njihovi [[vazal]]i.<ref>Šišić, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, str. 205.-206.</ref>
U međuvremenu je [[kuga]], koja je harala [[Italija|Italijom]] usmrtila je Karla Martela te je novi papa [[Bonifacije VIII.]] (1294.-1303.) uzeo u zaštitu Karlovog sina, [[Karlo I. Robert|Karla Roberta]] i proglasio ga hrvatsko-ugarskim kraljem. Uz to je u Ugarskoj na upražnjene [[biskup]]ske stolice imenovao pristaše anžuvinske stranke.
▲Međutim na Andrijinoj strani bila je je cijela Ugarska. Kralj je objavio rat austrijskom vojvodi i porazio ga, pa je on odustao od svoje kandidature. U Hrvatskoj je Karlo Robert imao puno pristaša, pa je Andrija krenuo u rat da ih prislili na pokornost i prešao [[Drava|Dravu]]. Na povratku sa uspješnog pohoda ga je zarobio neki velikaš i pustio tek nakon što mu je isplatio veliki novčani iznos. Kralj je doveo iz Mletaka svoju majku Tomasinu i ujaka Alberta Morosinija i to uz pomoć
Kako kralj Andrija III. nije imao muških potomaka ni sa drugom suprugom Agnezom Austrijskom, namjeravao je nasljednikom proglasiti svog ujaka Albertina Morosinija. Kada se za to doznalo, izbila je velika pobuna, koja je još i više ojačala pristaše Karla Roberta, pa je mladi Karlo Robert uz pomoć knezova Bribirskih i u pratnji [[Juraj II. Šubić Bribirski|Jurja II. Šubića Bribirskog]], brata [[ban]]a [[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavla I. Bribirskog]], stigao u Hrvatsku. Kralj Andrija počeo se pripremati za rat, ali je u toku priprema iznenada umro i s njim je izumrla dinastija Arpadovića, koja je vladala u Hrvatskoj dva stoljeća.
Kralj Andrija III. Mlečanin je umro [[14. siječnja]] [[1301.]], a nasljedio ga je [[Karlo I. Robert]]
== Izvori ==▼
{{izvori}}
== Literatura ==
▲Kralj Andrija III. Mlečanin je umro [[14. siječnja]] [[1301.]], a nasljedio ga je [[Karlo I. Robert]].
{{Redoslijed|
Line 33 ⟶ 70:
|nasljednik=[[Karlo I. Robert|Karlo I. Robert (1301. - 1301.)]]
}}
▲=Izvori=
▲Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskog naroda I dio, Marjan tisak 2004.
▲Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata I dio, Zagreb, 1980.
| |||