Matija Gubec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 31.45.151.175, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Mostarac |
|||
Redak 11:
===Seljačka buna===
U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja [[seljačka buna|seljačke bune 1573.]] Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gupca za vođu ''jer su "smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću" (Istvánffy).''<ref name="HBL"/> U kratkome vrjemenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.
{{Quote box|width=80%|align=center|quote=Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi.<ref name="HBL"/>|source=[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31 Hrvatski biografski leksikon]}}
Redak 18:
U historiografiji je osim dvojbe da li je riječ o križarskoj vojni ([[Nada Klaić|N. Klaić]]) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, Adamček), također upitno da li je Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. veljače u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu [[Hižakovec]] spominje inkvilin, Jambrek Gwbez.
==Baština==
| |||