Charlie Parker: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 48 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q103767 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 23:
| Značajni instrumenti =
}}
'''Charles "Bird" Parker, Jr.''' ([[Kansas City]], [[29. kolovoza]] [[1920]]. – [[New York]], [[12. travnja]] [[1955]].), [[SAD|američki]] [[jazz]] [[saksofon]]istsaksofonist i [[skladatelj]].
 
== Životopis ==
=== Djetinjstvo ===
Charlie Parker odrastao je u Kansas Cityju kao jedino dijete Charlesa Parkera (pianist), po kojemu je i dobio ime. U mladim godinama nije bio sklon [[alkohol]]ualkoholu.
 
Ne zna se Parkerovo sviranje, tj. razvitak njegovog ogromnog talenta u mladim godinama. Kao teenager doživio je prometnu nesreću, a u bolnici je izmislio dodatak morfiju zbog kojeg je ubrzo postao ovisnik o [[heroin]]uheroinu. Ta će ga ovisnost pratiti kroz cijeli život, a jednom će ga zamalo i ubiti. S 11 godina je počeo svirati, a već s 14 godina je osnovao školski bend. Parker onda nije svirao u formi, tj. zvučao je grozno i bio je izbačen iz sastava. Nakon tog poniženja, Parker je znao vježbati i do 15 sati na dan stalno vježbajući jedno te istu melodiju u svih 12 tonaliteta, te je ubrzo savladao [[blues]] u svim tonalitetima! Tome dokazuje činjenica da je Parker najviše svirao u CIS duru (transponirano sa E dura za alt saksofon)!. Ubrzo je primljen u dva najveća jazz benda u Kansasu, a 1937. je svirao sa Jay McShann-ovim bendom, s kojim je svirao po Chicagu i NY-u.
 
=== New York ===
Godine 1939., Parker se preselio u NY, a 1942. je otišao iz McShann-ovog benda i odlučio svirati sa slavnim pijanistom Earl Hinesom. Baš te '42. - '43. godine došlo je do nagle eksplozije Bebop-a najviše zbog iskusnih glazbenika koji nisu mogli gledati kako se amateri bogate onda već istrošenim [[swing]]omswingom. Jednom su rekli - "Želimo glazbu koju oni neće moći svirati". Tako se Bebop počeo razvijati velikim korakom najviše zahvaljujući Charlieju Parkeru.
 
=== Bebop ===
Charile Parker je bio vodeći u novonastaloj Bebop sceni. U jednom intervjuu kojeg je kasnije dao rekao je da je oko 1939. svirajući s jednim [[Gitara|gitaristom]], osmislio način sviranja pomoću kojeg može odsvirati svaku ideju koja mu se mota u glavi, koristeći proširene [[akord]]eakorde kao što su 9-ke, 11-tice i 13-tice. Iako je danas normalno da se neka tema proširi ili samo da se negdje ubaci neka lijepa devetka, jedanaestica ili trinaestica, na početku razvijanja takvog stila bila je odbačena, i to najviše od strane starih, ali i najviše iskusnih jazzista koji su cijeli život svirali "swingersku sedmicu". Baš zbog toga nisu mogli smisliti nove, proširene akorde. Ipak, bilo je nekoliko glazbenika koji su podržavali Charlijeve "nove" akorde.
 
[[26. listopada]] [[1945]]. Parker je snimio longplayku koja je kasnije nazvana "najboljom sezonom jazza ikada"! Sadržavala je velike hitove kao: ''Koko'', ''Now's the time'' (12-taktni blues), ''Billie's Bounce'' i ''Thriving on a Riff''.
Iako je snimio puno genijalnih ploča, njegovo ponašanje je počelo biti jako agresivno. Nakon što je [[policija]] uhitila njegovog dilera [[Psihoaktivne droge|drogom]], bilo mu je teško, a ponekad i nemoguće, doći do droge. Zbog toga je počeo puno piti kao zamjena za drogu. Nakon toga je Parker jedva mogao stajati na nogama za vrijeme nastupa, što se jasno vidi i po njegovim snimkama u to doba. Čak se pokušao i ubiti zbog teških emocijalnih problema nastalih kada mu se dijete ugušilo. Nakon pokušaja [[Samoubojstvo|samoubojstva]], morao je 6 mjeseci ostati u bolnici.
 
Iz bolnice je izašao čist na drogu, i na alkohol, te napravio neke od najboljih snimki u njegovoj karijeri: ''Anthropology'', ''Confirmation'', ''Yardbird Suite'' i dr.
 
=== Jazz zvijezda ===
[[1950-ih]] svijet jazza bio je pod Parkerovim sjajem. Njegova sola su pisana i kopirana od tisuće glazbenika (neki su njegova sola svirali notu po notu - što jednostavno nema smisla). Godine [[1953]]. je pozvan u [[Toronto]], [[Kanada|Kanadu]], gdje je svirao s Charlesom Mingusom, Budom Powellom i Maxom Roachom. Nažalost, termin svirke se poklapao s mečom nekih 2 slavna [[boks]]ačaboksača, pa je zato bilo malo publike. Svejedno, svirka je snimljena, nazvana "Jazz at Massey Hall", te proglašena najboljom jazz snimkom ikada snimljenom uživo.
 
Parker je bio poznat i po tome što je često dolazio na pozornicu bez [[glazbala]], te ga posuđivao u zadnji čas. Prije koncerta u Quebecu prodao je saksofon za drogu, pa su on i članovi benda morali u posljednji trenutak tražiti čovjeka koji bi mu posudio saksofon. S obzirom su imali malo vremena, Charlie je svirao na plastičnom saksofonu.
 
=== Smrt ===
Charlie je umro u smijehu gledajući komičare na [[Televizija|televiziji]]. Umro je od upale pluća i krvarenja čira nastalog zbog drogiranja i opijanja. 34-godišnji Parker je izgledao toliko star, da mu je mrtvozornik slučajno odredio 50-60 godina. Nakon [[smrt]]ismrti, 1984. , Parker je "primio" [[Grammy]]jevuGrammyjevu nagradu za životno djelo.
 
== Diskografija ==