Inačica od 13. veljače 2014. u 18:55 uredi 93.139.129.172 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 4. ožujka 2014. u 23:18 uredi ukloni ovu izmjenu Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.166 edits m Uklonjena promjena suradnika 93.139.129.172, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Addbot Novija izmjena →
Redak 30: Osim polarnih regija i planina, mekušci nastanjuju sva područja na [[zemlja\|zemlji]]. No, većina živi u [[more\|morima]], gotovo sve grupe žive maritimno. Neke vrste [[školjkaši\|školjkaša]] mogu se naći i u slatkoj vodi, a manjim dijelom čak i u vlažnoj zemlji (''Pisidium spec.''). No najveća skupina mekušaca, [[puževi]], naseljuju sva ostala područja. '''Školjkaši''' su isključivo vodeni mekušci. Obuhvaćaju oko 2515.000 vrsta, od kojih većina živi u moru. Tijelo je oklopljeno dvjema ljušturama (desnom i lijevom). Nemaju glavu i slabo su pokretljivi. Mogu biti veliki od nekoliko mm do 1m. Najpoznatije slatkovodne vrste su barska i riječna, a od morskih: [[kamenice]], dagnje, biserne školjke itd. Značajne su grupe mekušaca te se koriste u ljudskoj ishrani. '''Puževi''' ima ih oko 85.000 vrsta imaju čvrstu [[vapnenac\|vapnenačku]] ljušturu. Svi kopneni puževi su [[hermafrodit]]i. Neke slatkovodne vrste kote žive mlade. Koriste se u ljudskoj ishrani. Puževi golaći nanose štetu poljuprivredi, a dvobočna simetrija je znatno izmjenjena. Samooplodnja je prisutna samo kod nekih puževa golaća.

Mekušci: razlika između inačica