Razlika između inačica stranice »Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba«

m
 
[[Datoteka:Greater austria ethnic.svg|mini|lijevo|Karlov prijedlog preuređenja zemlje: "[[Raspad Austro-Ugarske|Sjedinjene Države Velike Austrije]]".]]
Upoznat sa stanjem u Češkoj i Slovačkoj te među Južnim Slavenima, car i kralj [[Karlo I. Austrijski|Karlo I. (IV.)]] objavio je 16. listopada 1918. Manifest, u kojem je obećao uređenje Austro-Ugarske Monarhije po načelu federalizma. No 19. listopada 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća SHS-a objavio je Deklaraciju, kojom je [[raspad Austro-Ugarske|odbacio Manifest Karla I. (IV.)]]. U Deklaraciji je izražen zahtjev za osnivanjem potpuno samostalne i nezavisne južnoslavenske države: ''Narodno vijeće SHS preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike i zahtijeva ujedinjenje cjelokupnog našeg naroda Slovenaca, Hrvata i Srba na čitavom njegovom etnografskom teritoriju, bez obzira na ma koje pokrajinske i državne granice, u kojima danas živi - u jednu jedinstvenu potpuno suverenu državu uređenu na načelima političke, ekonomske demokracije, što u sebi sadržava dokidanje svih socijalnih i ekonomskih nepravdi i nejednakosti.''<ref name="ig">Ivo Goldstein, 2008, str. 15</ref> Time je Narodno vijeće SHS-a potpuno preuzelo cjelokupnu vlast, proglasivši se jedinim čimbenikom koji može voditi državnopravnu politiku. U skladu s tim, 21. listopada 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća SHS-a donio je odluku o osnivanju sekcija koje su se trebale brinuti za cjelokupan društveni, politički i gospodarski život. Pročelnik sekcije za narodnu obranu bio je Mate Drinković, agrarne sekcije [[Stjepan Radić]], financijsko-političke sekcije Ivan Lorković, a sekcije za financiranje Narodnoga vijeća [[Grga Budislav Angjelinović]].<ref name="Hrvatska" />
[[Datoteka:Proglašenje raskida veza s Austro-Ugarskom.jpg|mini|Narod pred [[Sabor|Saborom]] oduševljeno pozdravlja odluku o raskidu veza s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom]] [[29. listopada]] [[1918.]] godine.]]
Dana 25. listopada 1918. dvadeset zastupnika Hrvatskoga sabora, na poticaj Središnjega odbora Vijeća, podnijelo je u [[Sabor]]u zahtjev da se konačno riješi pitanje raskida državnih odnosa s [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskom Monarhijom]] i osamostaljenja Južnih Slavena u smislu spomenute Deklaracije. Dana 29. listopada 1918. Sabor je prihvatio podneseni prijedlog i donio odluku o raskidu državnopravnih odnosa i veza [[Trojednica|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] s Monarhijom. Na sjednici održanoj 24. studenog 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća SHS-a donio je odluku o ujedinjenju [[Država SHS|Države SHS]] s Kraljevinama [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crnom Gorom]], a 27. studenog Središnji odbor Vijeća poslao je u [[Beograd]] izaslanike, među kojima se za ujedinjenje najviše zauzimao Svetozar Pribićević. Konačno, 30. studenog poseban odbor sastavljen od trojice članova Narodnoga vijeća SHS-a i trojice predstavnika srbijanske vlade, ugovorio je [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|način ujedinjenja]], koje je 1. prosinca 1918. proglasio regent [[Aleksandar I. Karađorđević]].<ref name="Hrvatska" />