Razlika između inačica stranice »Nacionalni park Triglav«

m
[[Datoteka:Triglavski narodni park.svg|mini|300px|lijevo|<center>Karta Nacionalnog parka Triglav]][[Datoteka:Hotel Aljažev Dom Rógljica 2582 m. ~ 1935..jpg|mini|<center>Hotel Aljažev Dom Rógljica (2582 m) 1935. godine]]
==Povijest==
[[Datoteka:LazStara AlmFužina - Planina v Lazu.jpg|mini|<center>Planina Laz iznad Bohinja]]
Zamisao o nacionalnom parku dobila je skupina ljudi u službenom razgledu, na prijedlog seizmologa i prirodoslovca [[Albin Belar|Albina Belara]] u kolovozu [[1908.]], dok su pohodili dio [[Dolina Triglavskih jezera|Doline Triglavskih jezera]]. Do ostvarenja Belarovog prijedloga nad Komarčom nije došlo jer za to nije postojala pravna podloga. Tadašnji zakonski propisi nisu dopuštali ograničavanje ispaše, čime su uspjeli da to područje postane prvi nacionalni park u Europi. Odsjek za zaštitu prirode i prirodnih spomenika Muzejskog društva je [[1920.]] Pokrajinskoj vladi za Sloveniju predložio zahtjev za uspostavu zaštićenih parkova, kao što je to bio primjer i u drugim državama. Alpski zaštićeni park je osnovan [[1924.]] površine 1.400 ha za što je bio zaslužan Odsjek za zaštitu prirode i prirodnih znamenitosti i Slovensko planinarsko društvo, ali na samo 20 godina. Ime Triglavski nacionalni park je [[1926]]. prvi put spomenuo profesor [[Frane Jesenek]] [[30. svibnja]] u dnevniku »Jutro« pri čemu je govorio o njegovim znamenitostima. Po isteku dvadesetogodišnjeg ugovora ponovno su se pojavili interesi za ispašu i nedorečenost u svezi s pristojnošću proglašenja parka. Narodna skupština Narodne Republike Slovenije je dana [[26. svibnja]] [[1961.]] prihvatila Odluku o proglašenju Doline Triglavskih jezera nacionalnim parkom pod imenom Triglavski nacionalni park, sada površine 2.000 ha. Proširenje Triglavskog nacionalnog parka je bila prihvaćena [[27. svibnja]] [[1981.]] Zakonom o Triglavskom nacionalnom parku velike površine od čak 83.807 ha.
 
68

uređivanja