Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba: razlika između inačica

 

Poticaj za njegovo stvaranje dale su četiri stranke iz [[banska Hrvatska|Banske Hrvatske]] ([[Starčevićeva stranka prava]], [[Hrvatska pučka seljačka stranka]], [[Srpska narodna radikalna stranka]] i [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije|Socijaldemokratska stranka]]), koje su 24. rujna 1918., nakon dvadeset dana pregovora, objavile ujedinjenje s Narodnom organizacijom Srba, Hrvata i Slovenaca u [[Dalmacija|Dalmaciji]] (osnovana u Splitu 2. srpnja 1918.), Narodnom organizacijom Srba, Hrvata i Slovenaca za [[Hrvatsko primorje]] i [[Markgrofovija Istra|Istru]] (osnovana u [[Sušak]]u 14. srpnja 1918.) i sa slovenskim Narodnim svetom (osnovana u Ljubljani 16. kolvoza 1918). Dana 5. listopada 1918. predstavnici tih političkih organizacija sastali su se u [[Zagreb]]u i utemeljili '''Narodno vijeće''', te pritom sastavili Pravilnik.<ref name="Hrvatska">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43004 Hrvatska enciklopedija (LZMK)]</ref>

U njemu se ističe da je Vijeće političko tijelo koje predstavlja sve [[slovenci|Slovence]], [[hrvati|Hrvate]] i [[srbi|Srbe]] s prostora [[austro-Ugarska|Ugarske i Austrije]], a cilj je njegova rada ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u nezavisnu državu uređenu u skladu s demokratskim načelima. Dana 8. listopada 1918. u Vijeće se uključila i najjača stranka u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], vladajuća [[Hrvatsko-srpska koalicija]]. Plenum Vijeća imao je 80 članova: 28 iz Banske Hrvatske i Rijeke, 7 iz Dalmacije, 3 iz Istre, 14 iz slovenskih zemalja, 18 iz BiH, te 10 iz Baranje, Bačke i Banata. Uži sastav Narodnoga vijeća SHS-a činio je Središnji odbor, koji se sastojao od 30 članova. Predsjedništvo Središnjeg odbora Vijeća, koje je bilo i Predsjedništvo Narodnoga vijeća SHS-a, činili su: predsjednik [[Anton Korošec]], potpredsjednici [[Svetozar Pribićević]] i [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], te tajnici [[Mate Drinković]], [[Srđan Budisavljević]] i [[Ivan Lorković]].<ref name="Hrvatska" />