Planinarski objekti

Planinarski objekti su objekti u nepristupačnim i udaljenim predjelima, namijenjeni smještaju planinara i izletnika.

Planinarski dom Umberto Girometta, Mosor

Planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo, Kozjak

Dijelimo ih u 3 kategorije: domovi, kuće i skloništa. U Republici Hrvatskoj, kriterij za kategorizaciju planinarskih objekata daje HPS-ov Pravilnik o upravljanju i poslovanju planinarskim objektima. Objekti su označeni tipiziranim pločama za planinarske kuće, domove, i skloništa. Na plavim pločama, ispod znaka HPS-a, na ploči su bijelim slovima ispisani vrsta i ime kuće, nadmorska visina i naziv onoga tko upravlja.

Planinarski domovi

Da bi se neki objekt smio nazvati planinarskim domom, mora u pravilu biti otvoren stalno, tj. i vikendom, blagdanima, te pružati mogućnost prehrane i okrjepe. Ako je objekt otvoren samo nedjeljom (kad se očekuje najviše posjetitelja), ali ne i subotom, klasificiraju se kao planinarske kuće, a ne kao domovi.

Planinarske kuće

Planinarske kuće mogu biti otvorene i samo povremeno ili po dogovoru s planinarskim udrugama koje skrbe o njima. Za razliku od domova, koji uvijek moraju biti otvoreni, kod posjeta planinarskim kućama potrebno je na vrijeme provjeriti hoće li biti otvorene te najaviti svoj dolazak nadležnom društvu (upravljaču).

Planinarska skloništa

Planinarska skloništa su manji, nezaključani, stalno otvoreni i neopskrbljeni objerkti. S obzirom da su nezaključani, u njima se može boraviti bez najave, no treba uzeti u obzir mogućnost da u njima neće biti mjesta, zbog čega se preporuča sa sobom donijeti podložak i vreću za spavanje. Planinarska etika nalaže da se u skloništima pri odlasku ostavi određena količina ogrjeva (ako u skloništu postoji peć na drva) te viškove hrane (npr. konzerve) koji bi trebali pomoći budućim posjetiteljima.

S obzirom da planinarske kuće (a ponekad i domovi) mogu biti zaključani, većina njim ima tzv. "zimsku sobu", prostoriju koja skuži kao sklonište za putnike namjernike koji objekt posjete u vrijeme kad je zaključan. Također, u uvjetima prenapučenosti, "zimska soba" može poslužiti i kao dodatni prostor za noćenje. Ova se skloništa mogu nalaziti unutar glavnog objekta ili u njegovoj neposrednoj blizini (u vidokrugu), pa ih se ne smatra zasebnim planinarskim skloništem.

Ostali objekti u planinama

Osim spomenutih planinarskih objekata, u planinama se mogu naći i razni drugi objekti koji nisu planinarski kategorizirani. To mogu biti komercijalni objekti (izletnički i ugostiteljski), te skautski ili lovački.

Pogodnosti za članove HPS-a

Većinom objekata u hrvatskim planinama upravljaju planinarske udruge, no nekim upravljaju samostalna poduzeća ili osobe. Kuće kojima ne upravljaju planinarske udruge mogu postati planinarske potpisivanjem ugovora s HPS-om, kojim se upravitelj obvezuje na poštivanje uobičajenih prava i povlastica planinara, npr. popusta od 50%. Time objekti stječu pravo da se nazivaju planinarskim domom ili kućom. Objekti koji nisu ni pod upravom planinarskim društava niti su potpisali ugovor sa HPS-om najčešće ne daju popust planinarima. Noćenje u planinarskim skloništima je u pravilu besplatno.

Izvori

• HPS: Vrste planinarskih kuća - dom, kuća, sklonište