Razlika između inačica stranice »Trijalizam«

Dodana 402 bajta ,  prije 7 godina
m
bez sažetka
m
[[Datoteka:Trijalistički_zemljovid_prema_Ivi_Pilaru_1910.png|mini|desno|Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru]]
 
'''Trijalizam''' ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se [[Austro-Ugarska Monarhija]] preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz carevinuCarevinu [[Austrijacislajtanija|Austriju]] i kraljevinuKraljevinu [[Ugarska|Ugarsku]] postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu kraljevinomKraljevinom [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskom]]. Pobornici te zamisli unutar Habsburške obitelji bili su kraljević [[Princ Rudolf (Austro-Ugarska)|Rudolf]], nadvojvoda [[Leopold Salvator]], prijestolonasljednik [[Franjo Ferdinand]], upravo podržavanje preustroja carevine je jedan od glavnih razloga atentata na njega u [[Sarajevski atentat|Sarajevu]]. Premda je ideja uređenja države na trijalističkoj osnovi uživala potporu austrijskog nadvojvode i prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, uglavnom se drži da trijalizam nije nikada bio realna politička opcija, nego da je služio austrijskim političarima kao sredstvo pritiska na Mađare.<ref>[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62289 Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Trijalizam]</ref> Posljednji kralj [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.(IV.)]] u nekoliko navrata je podržao trijalistički preustroj na čije neprovođenje djeluje Ugarskaugarska vlada i ponajprije grof [[Istvan Tisza]], no u posljednjim danima carevine daje potporu trijalizmu pod pritiskom kralja Karla 22. Listopadalistopada 1918.g. <ref name="Matijević">Matijević, Zlatko, ''Stranka prava (frankovci) u doba vladavine Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba (listopad - prosinac 1918.)'', Zagreb, 2008, UDK: 329.17(497.5)SP”1918”, str. 1109.</ref> U Hrvatskoj poznati zagovaratelji trijalističkog preustroja carevine su [[Nikola Zvonimir Bjelovučić]], [[Ivo Pilar]], [[Stjepan Sarkotić]], [[Svetozar Borojević]], [[Ivo Prodan]]…
 
'''== Austro-Ugarsko-Hrvatska monarhija''' ==
 
 
 
'''Austro-Ugarsko-Hrvatska monarhija'''
 
U prijedlozima trijalizma [[Austro-Ugarska Monarhija]] preimenovala bi se u Austro-Ugarsko-Hrvatsku monarhiju. Svaki vladar bi se morao zasebno kruniti u Austriji, Ugarskoj i Hrvatskoj. Svi zajednički poslovi bi nosili prednaslov c.k. (carski i kraljevski). <ref name="Bjelovučić">Bjelovučić, Nikola Zvonimir, ''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911.</ref>
'''Zajednički poslovi''' u Austro-Ugarsko-Hrvatskoj:
 
-*Ministarstvo mornarice sa sjedištem u Puli, za koje svaka državna cjelina izdvaja 1/3 troškova. Zastava mornarice plave je boje sa slovima A-H-C (Austria, Hungaria, Croatia). Visoke pomorske škole nalazile bi se u [[Rijeka|Rijeci]] i [[Split|Splitu]]. Glavne ratne luke postale bi [[Pula]] i [[Neum|Klek-Neum]]. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 11.</ref>
-*Ministarstvo kopnene vojske, čini zajedničku vojsku sa sjedištem u [[Beč|Beču]]. Svaka državna cjelina imala bi zasebnu obuku i upravu nad vojskom sa vlastitim časničkim kadrom i jezikom. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 12.</ref>
-*Ministarstvo vanjskih poslova, sa sjedištem u Beču. Poslanici ministarstva bi se izdvajali po trećinu iz svake državne cjeline, ujedno bi i troškove ministarstva jednu trećinu morala plaćati svaka državna cjelina. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 12.</ref>
-*Skupština, prema trijalističkom prijedlogu svaki državni sabor bi slao po četrdeset predstavnika u zajedničku skupštinu. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 13.</ref>
 
'''== Kraljevina Hrvatska''' ==
-Ministarstvo kopnene vojske, čini zajedničku vojsku sa sjedištem u [[Beč|Beču]]. Svaka državna cjelina imala bi zasebnu obuku i upravu nad vojskom sa vlastitim časničkim kadrom i jezikom. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 12.</ref>
 
-Ministarstvo vanjskih poslova, sa sjedištem u Beču. Poslanici ministarstva bi se izdvajali po trećinu iz svake državne cjeline, ujedno bi i troškove ministarstva jednu trećinu morala plaćati svaka državna cjelina. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 12.</ref>
 
-Skupština, prema trijalističkom prijedlogu svaki državni sabor bi slao po četrdeset predstavnika u zajedničku skupštinu. <ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 13.</ref>
 
 
 
'''Kraljevina Hrvatska'''
 
Prema Bjelovučićevu prijedlogu opseg države bi činile Slovenske zemlje, Istra, Rijeka, Hrvatska-Slavonija, Dalmacija, Bosna i Hercegovina. Trst uz zapadnu Istru postali bi posebno autonomno područje sa Talijanima u političkom smislu izjednačenima sa Hrvatima unutar Kr. Hrvatske. Slovenci, Hrvati i Srbi uživali bi narodnu slobodu pogotovo na lokalnoj razini. Službeni grb čini šahirana bijelo-crvena polja i hrvatska kruna iznad njega, on se također nalazi na sredini trobojne (crveno-bijelo-plave) zastave. Trijalistički prijedlog nalaže zasebno hrvatsko tituliranje plemstva i izjednačavanje bosanskog (Islamskog) sa onim hrvatskim. Školstvo je definirano kroz hrvatski jezik kao službeni, traži se osnivanje visokih učilišta, pomorskih i vojnih akademija na prostoru Kr. Hrvatske. Bogoštovlje čine službene vjere a to su Katolička, koja bi se uzdigla na nacionalnu razinu te bi zagrebački nadbiskup ujedno postao i primas hrvatski. Pravoslavna crkva, razdvojila bi se na srpsku i hrvatsku pravoslavnu. Protestantska crkva, uveo bi se hrvatski jezik. Islamska vjeroispovijest, sa sjedištem u Sarajevu u kojem se nalazi Reisul-ulema i vakufsko-mearifskih sabor. Judaizam, pokušalo bi se uvesti hrvatski jezik koliko to dopušta vjera.<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 7.-20.</ref>
 
 
'''Ministarstva u Kr. Hrvatskoj''', prema Bjelovučićevu prijedlogu
 
-* Kraljevsko hrvatsko ministarstvo financija.<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 16.</ref>
-* Kraljevsko hrvatsko ministarstvo domobranstvapravde.<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 1716.</ref>
 
-* Kraljevsko hrvatsko ministarstvo pravdetrgovine i hrvatskih kolonija (kolonije predstavljaju iseljene Hrvate) .<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 16.</ref>
-* Kraljevsko hrvatsko ministarstvo poljodjelstva.<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 17.</ref>
 
-* Kraljevsko hrvatsko ministarstvo trgovine i hrvatskih kolonija (kolonije predstavljaju iseljene Hrvate) .domobranstva<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 1617.</ref>
-* Kraljevsko hrvatsko ministarstvo željeznica i saobraćaja<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 17.</ref>
 
-Kraljevsko hrvatsko ministarstvo poljodjelstva.<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 17.</ref>
 
-Kraljevsko hrvatsko ministarstvo domobranstva<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 17.</ref>
 
-Kraljevsko hrvatsko ministarstvo željeznica i saobraćaja<ref name=" Bjelovučić ">''Trijalizam i Hrvatska država'', Dubrovnik, 1911, str. 17.</ref>
 
 
 
== Izvori ==
 
{{Izvori}}