Mol (glazba): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Dorada, lektura i stručna korektura |
||
Redak 1:
'''Mol''' (od [[Latinski jezik|lat.]] ''mollus'' = mekan / [[Engleski jezik|engl.]] ''minor'' / [[Njemački|njem.]] ''Moll'' / [[Francuski jezik|fr.]] ''mode mineur'' / [[Talijanski jezik|tal.]] ''modo minore'') je naziv [[Tonski rod|tonskog roda]] koji karakterizira određenu vrstu [[Dijatonska ljestvica|dijatonske ljestvice]]. Kolokvijalno se najčešće odnosi na molsku [[Glazbena ljestvica|ljestvicu]], a rabi se i u nazivima molskih [[tonalitet]]a i [[akord]]a.
Osim ovih osnovnih varijacija Molskih ljestvica postoje još ciganski mol, dorski harmonijski mol i mnoge druge folklorne i starocrkvene modifikacije osnovnih ljestvica.▼
==
[[File:3minor0.jpg|thumb|100px|<center>Molski trozvuk na [[ton]]u ''c1''</center>]]
Pojmovi '''''[[dur]]''''' i '''''mol''''' [[Historija|historijski]] su povezani s pojavom [[tonalitet]]a. Tonalitetne durske ili molske tendencije, odnosno [[akord]]ske, harmonijske tendencije pojavile su se tek unutar razvijene [[Polifonija|višeglasne]] [[Glazba|glazbe]] 15. i 16. stoljeća. Talijanski [[skladatelj]] i [[Teorija glazbe#Glazbeni teoretičari|glazbeni teoretičar]] [[Gioseffo Zarlino]] prvi se opširno bavio pitanjem durskoga i molskoga [[Akord|trozvuka]], a dur i mol su kao tonalitetni načini prevladali tek u glazbi [[17. stoljeće|17. stoljeća]].<ref name=BA>B. Antić: »Dur«, ''Muzička enciklopedija'', sv. 1, str. 488.</ref> U [[Teorija glazbe|teoriji glazbe]] tzv. [[Zapadni svijet|zapadnoga svijeta]] mnogi su teoretičari pojedinim tonskim načinima, akordima i ljestvicama često pridavali značajke durskoga ili molskoga roda (njem. ''Tongeschlecht''). Katkada su takva razmišljanja čak bila u skladu i s aktualnim poimanjem [[Rodna ideologija|rodne ideologije]], po kojoj su duru stereotipno pridavane muške, a molu ženske osobine (dur od lat. ''durus'' = tvrd; mol od lat. ''mollus'' = mekan; takva se primarno [[Etimologija|etimologijska]] objašnjenja i danas mogu naći u stručnoj literaturi).
== Molska ljestvica ==
Molska je ljestvica dijatonski niz od osam tonova, koji počinje i završava tonovima istog imena razmaknutima za [[Oktava|oktavu]].<ref name=TP>T. Petrović: ''Osnove teorije glazbe'', str. 60.</ref> Osnovna karakteristika, po kojoj je moguće prepoznati molsku ljestvicu, karakterističan je raspored razmaka među njenim tonovima, odnosno stupnjevima. Svaki stupanj ljestvice ima i sasvim određenu [[Melodija|melodijsko]]-[[Harmonija (glazba)|harmonijsku]] funkciju.<ref name=CG>C. Ganter: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', str. 12.</ref> Za molske je ljestvice – jednako kao i za durske – također karakteristična mogućnost transpozicije, pri čemu sama struktura ljestvice uvijek ostaje ista. To nije slučaj s tzv. starim načinima ([[Modus (glazba)|modusima]]), kod kojih promjena početnoga tona redovito znači i promjenu tonskoga načina.<ref name=BA/>
Ovisno o odnosu donje medijante (šestoga stupnja ljestvice) i vođice (sedmoga stupnja ljestvice) spram tonike, svaka se molska ljestvica pojavljuje u tri osnovna oblika: prirodnom, harmonijskom ili melodijskom. Te se tri vrste molske ljestvice od durskih općenito razlikuju po [[Interval (glazbena teorija)|intervalu]] između tonike (prvoga stupnja ljestvice) i gornje medijante (trećega stupnja ljestvice): u molu je to mala terca, dok je u duru na tom mjestu karakteristična velika terca.
▲Osim
=== Prirodni mol ===
Prva vrsta mola nosi ime '''prirodni mol'''. Njega karakteriziraju mala [[seksta]] između tonike i donje medijante
=== Harmonijski mol ===
Jedina razlika između prirodnog i harmonijskog mola je u intervalu između tonike i
=== Melodijski mol ===
Melodijski mol karakteriziraju velika seksta
== Izvori ==
{{izvori}}
== Literatura ==
*Brunšmid, Tea: »MOL«, u: [[Krešimir Kovačević|Kovačević, K.]] (ur.): ''[[Muzička enciklopedija]]'', Zagreb: [[JLZ]], 1974., sv. 2, str. 601-602.
*Evans, Roger: ''How to read music'', London: Elm Tree Books, 1978. ISBN 0-241-89916-8
*Ganter, Claus: ''Die Dur-Moll tonale Harmonik'', Zürich: Hug & Co., 1978. ISBN 3-906415-95-3
*[[Nikša Gligo|Gligo, Nikša]]: ''Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća'', Zagreb: Muzički informativni centar KDZ / Matica hrvatska, 1996. ISBN 953-96779-0-4
*Kretschmer, Reinhard: »Einführung in die durmolltonale Harmonik«, u: Salmen, W. & Schneider, N. J. (ur.): ''Der musikalische Satz'', Innsbruck: Helbling, 1987. ISBN 3-900590-03-6
*[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Osnove teorije glazbe'', Zagreb: [[HDGT]], 2010. ISBN 978-953-7763-00-8
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.musictheory.net/lessons/21 musictheory.net – The Major Scale] {{engl}}
*[http://www.musiklehre.at/ Allgemeine Musiklehre: Tonleitern / Skalen] {{deu oznaka}}
*[http://www.lehrklaenge.de/PHP/Tonarten/Durtonarten.php Lehrklänge: Die Durtonarten und ihre Tonleitern] {{deu oznaka}}
{{Predložak :Glazba}}
|